Banner
Obuljen Koržinek: Dužnost svakoga od nas promovirati tolerantan način komunikacije
Capak: Nije nam potreban novi lockdown, postoji niz drugih mogućnosti
Trut: Hrvatska zasad ima dovoljno bolničkih kapaciteta i zaštitne opreme
SDP: Vlada ničime nije olakšala položaj građana pod ovrhom
Sindikat traži ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Udruge traže stimulaciju za sestre koje skrbe o Covid-19 pacijentima
Izbori u HDZ-u nastavljaju se u studenome

  Priroda društva

Znanstvena provjera teološke ispravnost religije i vjere

  Davor Suhan/Moja Rijeka           23.12.2016.         969 pogleda
Znanstvena provjera teološke ispravnost religije i vjere

Znanost ne može dokazati niti osporiti postojanje Boga, ali može dokazati ispravnost nečije religije i vjere. A vjerski blagdani uvijek su dobra prigoda za jedan takav osobni znanstveno religijski eksperiment. Tek toliko da provjerimo jesmo li na pravom putu ili Istinu treba tražiti negdje drugdje – „Jer tko traži, taj i nađe“.

Način ove provjere je vrlo jednostavan. Dovoljno je samo uočiti problem, raščlaniti ga analitički i povezati sintetički. A to ćemo upravo sada pokušati učiniti.

 Definicija znanosti i religije

Za početak, kako i priliči svakoj ozbiljnoj naučnoj raspravi,  krećemo od školske definicije religije i znanosti, kao lagani meditacijski uvod za lakšu koncentraciju na bit(ak).  Pritom  ćemo se osloniti na Hrvatski leksikon, jer mi se nekako sa stanovišta metodoloških principa doima znanstveno objektivan, a religijski nepristran.

 Dakle:   

-       „Znanost je sistematizirano znanje; prema određenom načelu uređena cjelina spoznaja (znanja) o istome predmetu proučavanja (o nekoj 'prirodnoj' stvarnosti neovisnoj o ljudskoj djelatnosti ili pak o 'umjetnoj' stvarnosti nastaloj iz ljudske djelatnosti) i metoda koje stečenim znanjima pružaju vjerodostojnost. Znanstvena metoda mora omogućiti što vjerniji i što objektivniji opis proučavanoga predmeta te mogućnost njegove provjere.“

-       „Religija je sustav vjerovanja i obreda po kojima čovjek pokušava ući u odnos s Bogom i osigurati svoje spasenje; čovjekov odnos prema Bogu (monoteistička r.), ili bogovima, božanstvima (politeistička r.), u osjećajnom, misaonom i manifestnom smislu; izričaj vjere (u okviru zajednice).“

 Definiranje problema

Ovo je ključni korak u svakom znanstvenom eksperimentu. Definirati problem znači odrediti ispravan teorijski smjer, što u našem slučaju glasi:  Detektirati i opisati teološku problematičnost religije i vjere.

Ne brinite, nema u tome nikakvog grijeha. Tom ćemo poslu pristupiti znanstvenom metodom primjene znanja iz povijesti, koja nas uči da je negdje na samom početku stvaranja religijske kulture bilo gotovo isto kao i sada na kraju. Od kada je svijeta i vijeka, još davno prije rođenja prvih ateista, traju vječite prepirke čija religija je prava, a čija je kriva. U Rimskome carstvu takvo neurotično duhovno ponašanje toliko je uzelo maha da su carevi i pape još stoljećima poslije progonili vraga širom Kraljevstva zemaljskog, sve do samog kraja 18. vijeka (što je u povijesnom mjerenju vremena gotovo do maloprije). A onda je uslijedio nagli obrat.  Krizom feudalizma i razvojem kapitalizma kao svjetskog procesa jača civilni sektor i dolazi do duhovnog odvajanja crkve i države. To je dovelo do promijene grešnih crkvenih zakona pa se ljude opsjednute krivom vjerom više ne spaljuje na lomači, nego ih se pokušava preobratiti vjeronaukom i molitvom, te ih na miran način asimilirati u većinski religijski okvir zajednice već od ranog djetinjstva. Male bebe još na majčinoj sisi primaju vjeru u Oca nebeskog, prije negoli postanu svjesni ovozemaljskog. Takav tradicijski  običaj kasnije, kada odrastu, u mnogima od njih stvara prigovor savjesti. Gladni šireg duhovnog znanja, htjeli bi promijeniti vjeru, ali ne znaju koja je kriva, a koja je prava. Što ako promaše pa završe u paklu?

Ciljevi eksperimenta

Suosjećajući sa svima koji se po ovom pitanju gombaju i pate, cilj je ovog eksperimenta utvrditi znanstvenu ispravnost svih religija i vjera, tako da ih se mirne duše može propitkivati i mijenjati, sve dok se ne nađe ona prava – po mjeri srca, uma i duše.

Metodologija

Za tu svrhu koristimo se metodom introspekcije. To je najpouzdanija znanstveno-religijska metoda spoznaje, jer najbolje i najpreciznije odražava subjektivni osjećaj duševnog stanja i duhovnog blagostanja – kao kontrolne točke religijskog i vjerskog zdravog razuma.

Testiranje i pravila  

Laboratorijski test izvodi se u strogo kontroliranim uvjetima: biti sam sa sobom, bez duhovnog i mentalnog utjecaja nečije crkve i partije.  

Znanstvena teza

Opsežnom analizom cjelokupne svjetske duhovne baštine dolazimo do jedne neoborive istine, da se smisao svake religije i vjere može svesti na samo dvije teološki relevantne zadaće: produhoviti ljudsku osobnost i osloboditi čovjeka straha od smrtiU tome je sav Zakon i svi Proroci. Sve više od toga služi samo u svrhu da svećenicima i guruima popuni radnu satnicu.

Ovu sasvim ozbiljnu znanstvenu tezu ne mogu pobiti ni Marx ni Engels…niti Papa, niti Dalaj Lama,  pa ju smatramo apsolutno zacementiranom istinitom i kontrolnim kriterijskim uzorkom za izvođenje krajnjeg zaključka. A sada kada je konačno sve na svome mjestu, slijedi eksperimentalni test:

Postupak

-       Testiranje vlastite duhovnosti: Jesam li danas bolji čovjek nego što sam bio jučer – u pogledu ljubavi, u pogledu mira, u pogledu istine…općenito u pogledu svih onih vrijednosti koje nas čine ljudima? (i nemojte muljat, mogući važeći odgovor je DA ili NE – plus ili minus)

-       Testiranje straha od smrti: Da li je moj strah od smrti danas manji nego što je bio jučer? (važeći odgovori isto kao i u prvim testu)

Interpretacija rezultata i konačni zaključak

„Minus“ u prvom odgovoru upućuje na to da je vaša religija jalova. U tom slučaju pozitivan bod u drugom testu (straha od smrti) znači da ste samo vjerski fanatik.

Ako je pak prvi odgovor „plus“, a drugi „minus“, to je veoma dobro za čovječanstvo, ali ne tako dobro za vas (barem glede života na ovome svijetu). Isto je i sa vašom vjerom. Negdje vas koči u duhu, jer slobodan duh ne boji se smrti. Mudra indijska duhovna misao, jedne prosvijetljene duše, o tome kaže:  „Kada ste dolazili na ovaj svijet, svi oko vas bili su nasmijani, jedino ste vi plakali. Jednoga dana kada budete odlazili sa ovoga svijeta svi oko vas će plakati, a vi trebate otići sa osmjehom.“

Dva „minusa“, o tome nama nikakvog spora, najgora je moguća kombinacija. Ako ste s takvim kobnim rezultatom riješili ovaj test, to je očiti dokaz da ste ili promašili vjeru ili je vjera promašila vas. No, ako u oba testa imate „plus“, to je pouzdani znak da je vaša vjera teološki i tehnološki  potpuno ispravna, bilo da ste kršćanin, musliman, budist ili hinduist, krišnijevac, jogin, peruanski šaman ili Jehovin svjedok. Ma u što i koga vjerovali, nastavite istim putem i ne dajte se zbunit, jer vaše je kraljevstvo nebesko (pa taman bili agnostik ili potpuni ateista).  A svakome tko vas želi preobratiti, slobodno mu saspite u brk onu svetu evanđeosku psovku: „Bježi od mene Sotono“.

Merry Christmas

 

Kolumna Priroda društva, davora Suhana, na portalu Moja Rijeka

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.