Banner
Krajem lipnja 70.036 nezaposlenih, najmanje otkad se vodi evidencija
Božinović: Policija je izolirala nekoliko slučajeva vezanih za nedozvoljena obilježja
Sabor u petak o proglašenju 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava
Zastupnici podržali zakon kojim se želi osigurati sigurnost hrane na tržištu
Hodžić: U petak sjednicu Sabora početi minutom šutnje za žrtve Srebrenice
Obnovlja se kružni tok kod Robne kuće
Virovitičke mažoretkinje sudjelovale na Europskom prvenstvu u mažoret sportu u Italiji

  Priroda društva

Znanstvena provjera teološke ispravnost religije i vjere

  Davor Suhan/Moja Rijeka           23.12.2016.
Znanstvena provjera teološke ispravnost religije i vjere

Znanost ne može dokazati niti osporiti postojanje Boga, ali može dokazati ispravnost nečije religije i vjere. A vjerski blagdani uvijek su dobra prigoda za jedan takav osobni znanstveno religijski eksperiment. Tek toliko da provjerimo jesmo li na pravom putu ili Istinu treba tražiti negdje drugdje – „Jer tko traži, taj i nađe“.

Način ove provjere je vrlo jednostavan. Dovoljno je samo uočiti problem, raščlaniti ga analitički i povezati sintetički. A to ćemo upravo sada pokušati učiniti.

 Definicija znanosti i religije

Za početak, kako i priliči svakoj ozbiljnoj naučnoj raspravi,  krećemo od školske definicije religije i znanosti, kao lagani meditacijski uvod za lakšu koncentraciju na bit(ak).  Pritom  ćemo se osloniti na Hrvatski leksikon, jer mi se nekako sa stanovišta metodoloških principa doima znanstveno objektivan, a religijski nepristran.

 Dakle:   

-       „Znanost je sistematizirano znanje; prema određenom načelu uređena cjelina spoznaja (znanja) o istome predmetu proučavanja (o nekoj 'prirodnoj' stvarnosti neovisnoj o ljudskoj djelatnosti ili pak o 'umjetnoj' stvarnosti nastaloj iz ljudske djelatnosti) i metoda koje stečenim znanjima pružaju vjerodostojnost. Znanstvena metoda mora omogućiti što vjerniji i što objektivniji opis proučavanoga predmeta te mogućnost njegove provjere.“

-       „Religija je sustav vjerovanja i obreda po kojima čovjek pokušava ući u odnos s Bogom i osigurati svoje spasenje; čovjekov odnos prema Bogu (monoteistička r.), ili bogovima, božanstvima (politeistička r.), u osjećajnom, misaonom i manifestnom smislu; izričaj vjere (u okviru zajednice).“

 Definiranje problema

Ovo je ključni korak u svakom znanstvenom eksperimentu. Definirati problem znači odrediti ispravan teorijski smjer, što u našem slučaju glasi:  Detektirati i opisati teološku problematičnost religije i vjere.

Ne brinite, nema u tome nikakvog grijeha. Tom ćemo poslu pristupiti znanstvenom metodom primjene znanja iz povijesti, koja nas uči da je negdje na samom početku stvaranja religijske kulture bilo gotovo isto kao i sada na kraju. Od kada je svijeta i vijeka, još davno prije rođenja prvih ateista, traju vječite prepirke čija religija je prava, a čija je kriva. U Rimskome carstvu takvo neurotično duhovno ponašanje toliko je uzelo maha da su carevi i pape još stoljećima poslije progonili vraga širom Kraljevstva zemaljskog, sve do samog kraja 18. vijeka (što je u povijesnom mjerenju vremena gotovo do maloprije). A onda je uslijedio nagli obrat.  Krizom feudalizma i razvojem kapitalizma kao svjetskog procesa jača civilni sektor i dolazi do duhovnog odvajanja crkve i države. To je dovelo do promijene grešnih crkvenih zakona pa se ljude opsjednute krivom vjerom više ne spaljuje na lomači, nego ih se pokušava preobratiti vjeronaukom i molitvom, te ih na miran način asimilirati u većinski religijski okvir zajednice već od ranog djetinjstva. Male bebe još na majčinoj sisi primaju vjeru u Oca nebeskog, prije negoli postanu svjesni ovozemaljskog. Takav tradicijski  običaj kasnije, kada odrastu, u mnogima od njih stvara prigovor savjesti. Gladni šireg duhovnog znanja, htjeli bi promijeniti vjeru, ali ne znaju koja je kriva, a koja je prava. Što ako promaše pa završe u paklu?

Ciljevi eksperimenta

Suosjećajući sa svima koji se po ovom pitanju gombaju i pate, cilj je ovog eksperimenta utvrditi znanstvenu ispravnost svih religija i vjera, tako da ih se mirne duše može propitkivati i mijenjati, sve dok se ne nađe ona prava – po mjeri srca, uma i duše.

Metodologija

Za tu svrhu koristimo se metodom introspekcije. To je najpouzdanija znanstveno-religijska metoda spoznaje, jer najbolje i najpreciznije odražava subjektivni osjećaj duševnog stanja i duhovnog blagostanja – kao kontrolne točke religijskog i vjerskog zdravog razuma.

Testiranje i pravila  

Laboratorijski test izvodi se u strogo kontroliranim uvjetima: biti sam sa sobom, bez duhovnog i mentalnog utjecaja nečije crkve i partije.  

Znanstvena teza

Opsežnom analizom cjelokupne svjetske duhovne baštine dolazimo do jedne neoborive istine, da se smisao svake religije i vjere može svesti na samo dvije teološki relevantne zadaće: produhoviti ljudsku osobnost i osloboditi čovjeka straha od smrtiU tome je sav Zakon i svi Proroci. Sve više od toga služi samo u svrhu da svećenicima i guruima popuni radnu satnicu.

Ovu sasvim ozbiljnu znanstvenu tezu ne mogu pobiti ni Marx ni Engels…niti Papa, niti Dalaj Lama,  pa ju smatramo apsolutno zacementiranom istinitom i kontrolnim kriterijskim uzorkom za izvođenje krajnjeg zaključka. A sada kada je konačno sve na svome mjestu, slijedi eksperimentalni test:

Postupak

-       Testiranje vlastite duhovnosti: Jesam li danas bolji čovjek nego što sam bio jučer – u pogledu ljubavi, u pogledu mira, u pogledu istine…općenito u pogledu svih onih vrijednosti koje nas čine ljudima? (i nemojte muljat, mogući važeći odgovor je DA ili NE – plus ili minus)

-       Testiranje straha od smrti: Da li je moj strah od smrti danas manji nego što je bio jučer? (važeći odgovori isto kao i u prvim testu)

Interpretacija rezultata i konačni zaključak

„Minus“ u prvom odgovoru upućuje na to da je vaša religija jalova. U tom slučaju pozitivan bod u drugom testu (straha od smrti) znači da ste samo vjerski fanatik.

Ako je pak prvi odgovor „plus“, a drugi „minus“, to je veoma dobro za čovječanstvo, ali ne tako dobro za vas (barem glede života na ovome svijetu). Isto je i sa vašom vjerom. Negdje vas koči u duhu, jer slobodan duh ne boji se smrti. Mudra indijska duhovna misao, jedne prosvijetljene duše, o tome kaže:  „Kada ste dolazili na ovaj svijet, svi oko vas bili su nasmijani, jedino ste vi plakali. Jednoga dana kada budete odlazili sa ovoga svijeta svi oko vas će plakati, a vi trebate otići sa osmjehom.“

Dva „minusa“, o tome nama nikakvog spora, najgora je moguća kombinacija. Ako ste s takvim kobnim rezultatom riješili ovaj test, to je očiti dokaz da ste ili promašili vjeru ili je vjera promašila vas. No, ako u oba testa imate „plus“, to je pouzdani znak da je vaša vjera teološki i tehnološki  potpuno ispravna, bilo da ste kršćanin, musliman, budist ili hinduist, krišnijevac, jogin, peruanski šaman ili Jehovin svjedok. Ma u što i koga vjerovali, nastavite istim putem i ne dajte se zbunit, jer vaše je kraljevstvo nebesko (pa taman bili agnostik ili potpuni ateista).  A svakome tko vas želi preobratiti, slobodno mu saspite u brk onu svetu evanđeosku psovku: „Bježi od mene Sotono“.

Merry Christmas

 

Kolumna Priroda društva, davora Suhana, na portalu Moja Rijeka

 




Još iz kategorije Priroda društva