KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Priroda društva

Životni standard i mjerne jedinice

  Davor Suhan/Moja Rijeka           13.10.2017.
Životni standard i mjerne jedinice

Mjerenje životnog standarda globalna je računska operacija koja se jednako provodi na svjetskoj i lokalnoj razini. Ono što svaku zemlju čini posebnom je krajnji rezultat. A ono što im je svima zajedničko je standardna pogreška. Ne kao vrsta statističkog podatka, nego učestala greška u postupku mjerenja, koja daje krivu logičku procjenu moralno političkog stanja u prirodi društva.

Temeljni problem leži u pogrešnoj metodi statističkog uzorka, što se jasno vidi ako sagledamo usporedne analize gospodarskih tekovina dvaju društveno ekonomski sustava na prostoru Hrvatske, koje smo u oba slučaja izborili revolucijom.

Da vidimo u čemu je kvaka:

Pokazatelji životnog standarda matematički su indikatori koji nam daju sliku općeg blagostanja određene skupine ili fizičkih lica, na temelju čega izvodimo zaključke.

Veoma je bitno da li je tvrdnja da smo nekada živjeli bolje ili gore izvedena na osnovu subjektivnog dojma ili statističkih činjenica. Ozbiljne države i zdrava ljudska društva drže se statistike. Ali ne može se biti zdrav i ozbiljan ako nisi dovoljno svjestan, mentalno osvijetljen i duhovno prosvijetljen. U ovome slučaju to se odnosi na izgrađenu svijest o primarnim ljudskim potrebama, što nam sugerira da ispravna mjera životnog standarda nije razina bogatstva, nego siromaštva.

Takva svjesnost zahtjeva hitne korekcije u statističko-ekonomskom konceptu  populacije i uzorka, pri čemu je životni standard božje sirotinje reprezentativni element statističke analize.  

Kada bi stvari postavili na takav način, spoznali bi ponajprije krucijalnu ekonomsku razliku između socijalizma i kapitalizma, koja se ogleda u činjenici da u socijalizmu postoji neko socijalno dno do kojega se može pasti, a u kapitalizmu nema dna. To je istina koja humanistički smisao i vrijednost dviju ekonomija razdvaja u korijenu.

Mnogi su toga danas postali svjesni. Ali bilo bi zanimljivo pratiti razvoj općenarodne političke svijesti u pojedinim kriznim razdobljima kada je bilo biti ili ne biti, i uočiti gdje se pojavila greška u logičnom razmišljanju i računskom postupku.

Poimanje demokracije

Po meni je ključni problem u Hrvata krivo  poimanje demokracije, kao neposredne vlasti naroda, koji – držeći se krilatice „Bog i Hrvati“ – sam raspolaže vlastitim bogatstvom, u svoje ime, ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Procjena je bila: ako budemo samostalni, slobodni i suvereni da ćemo imati više nego što imamo, jer će hrpa  love zarađene od jadranskog  turizma, plodova mora, brda i ravnica, i kompletan profit teške hrvatske industrije ostati nama, umjesto da sve to dijelimo sa Njima, Ovima i Onima.  Bila je to prava rođendanska torta, ponuđena na velikom tanjuru. Trebalo je samo puhnuti u svijeću i gozba je mogla početi.

To je dakle bilo prvi puta, kada smo se razdruživali. Ali drugi puta, kada smo se udruživali, situacija je bila obrnuta.

Poučeni lošim iskustvom kada nas je ponijela vjera da ćemo imati više nego što imamo,ovoga puta prevladao je strah od straha da ćemo imati manje od onog što nam je ostalo.

I nije se bilo za igrati, jer lijepo nam je rečeno: „Ako ne glasamo ZA, nema kredita; ako nema kredita, nema novaca; ako nema novaca, nema socijale ni penzija. Računica je jednostavna“. I tako smo završili u EU – iza Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. Dvadeset i osma zemlja članica, na dvadeset i osmom mjestu gospodarskog pomaka.

Ali vratimo se naslovu. Pogreška u mjerenju životnog standardu (kakvu smo opisali) ozbiljna je greška političkog sustava, ma kako se zvao. A nju ćemo ponavljati dok ne shvatimo da je prva stepenica društvenog razvitka iskorijeniti siromaštvo – na čijoj razini ne vrijede zakoni i mjere tržišne ekonomije.

Dapače, ovdje stvari treba rješavati planski, hitno i akcijski, na isti način kao što činimo u slučaju posrnulih banaka i propalih kapitalistički koncerna, koji u vrijeme ekonomskog sloma bježe u socijalizam.

 

Kolumna Priroda društva, Davora Suhan, na portalu Moja Rijeka

Komentari




Još iz kategorije Priroda društva