
Virovitička šećerana Viro dobila je zeleno svjetlo Vlade za ulazak u vlasništvo Sladorane. Viro će 38,11 posto dionica Sladorane platiti 111 milijuna kuna. U pet godina imaju obvezu ulaganja 168,34 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Željko Zadro tvrdi da su svi antagonizmi između dijela radnika koji su tražili da se prihvati ponuda šećerane Kandit otklonjeni. Viro namjerava nastaviti radi na udruživanju šećerana u zajednički konzorciji.
Kada ćete ući u Sladoranu i očekujete li probleme s radnicima koji su favorizirali?osječku šećeranu?
- Čekamo poziv Hrvatskog fonda za privatizaciju koji bi trebao pripremiti sve ugovore. Vjerujem da bi taj posao mogao biti završen do sredine studenoga, nakon čega ćemo sazvati skupštinu kako bi u NO ušli naši predstavnici. Do Božića bi cijela procedura mogla biti završena, a nakon završetka kampanje prerade šećerne repe mogli bismo početi operativno djelovati. Viro će sada imati 38,11 posto udjela, država 25 plus jednu dionicu, a radnici 24,9 posto.
Vjerujem da se zbog našeg iskustva i znanja možemo nametnuti, bez obzira na to što nemamo većinski paket.?Dosadašnja suradnja sa Sladoranom bila je vrlo dobra, a s obzirom na složena vremena poslovanja, mislim da je dobro što smo zajedno i da odmah treba završiti priču o tome kako postoje antagonizmi između radnika, osječke šećerane i nas.
Hoćete li nastaviti raditi na stvaranju konzorcija tri šećerane kroz vlasničko povezivanje?
- Zbog povećanja konkurentnosti i pripremanja za EU, povezivanje je jednostavno nužno.?Kakvo će biti daljnje povezivanje - samo kroz suradnju ili nekakav oblik vlasničkog povezivanja - mislim da trenutačno nije bitno. Važno je da zajedno radimo strategiju za ulazak Hrvatske u EU i kako se što bolje organizirati na domaćem tržištu. Euforija jeftinih kredita je završena pa je važno postupati pametno te vidjeti u kojem smjeru ulagati u koju šećeranu kako se one ne bi preklapale jer bi to bilo bacanje novca.
Hoćete li otkupiti paket od radnika ili države kako biste postali većinski vlasnici Sladorane?
- Radnici imaju tri godine moratorij na prodaju dionica. Mislim da je dobro što su radnici dioničari jer će voditi računa o tvrtki budući da očekuju dividendu. Nije loše da te tri godine, koje će biti najkritičnije za industriju šećera, radnici sudjeluju s nama u donošenju važnih odluka. Hoće li Vlada prodavati svoj paket, to sada ne znamo. Vjerojatno će prije ulaska u EU imati obvezu prodati svoj udjel, bilo nama ili Gradu Županji. Takvu će odluku morati donijeti država.
Što je s najavljenim ugovorom s Coca-Colom o prodaji tekućeg šećera?
- Počeli smo isporuku Coca-Coli, ali još nismo napravili generalni ugovor. Već isporučujemo šećer za ledeni čaj u Hrvatskoj, a uskoro ćemo ga isporučivati za sokove, a potom i za Coca-Colu. Vjerujem da ćemo do kraja godine proći sva dodatna testiranja. Zadovoljni smo jer su naš kupci postali svi proizvođači bezalkoholnih pića u Hrvatskoj, odnosno prešli su na tekući šećer. Krenuli smo od nule i za manje od godinu dana došli na 1600 tona tekućeg šećera mjesečno. S Coca-Colom to bi moglo biti 3000 tona. Dio šećera već isporučujemo i za Coca-Coline tvornice u Mađarskoj i Rumunjskoj.
Hoćete li ići na specijalizaciju proizvodnje u Viru i Sladorani?
- Da, to je cilj. Viro će se segmentirati u jednom dijelu tržišta, a Sladorana u drugom; zajedno ćemo tako postići daleko bolju uštedu na troškovima. Svaka šećerana ima proizvodnju od 60.000 tona, odnosno sve tri šećrane imaju izvoznu kvotu od 180.000 tona šećera, što je manje od jedan posto potrošnje šećera u EU. Sreća je što smo ugovor za kreditiranje cijelog posla s EBRD-om dogovorili prije ove krize. Za prvu godinu dogovoreno je 75 milijuna kuna investicija u Sladoranu. Sve tri šećerane do ulaska u EU moraju investirati u smanjenje potrošnje energije, povećanje iskoristivosti dobivanja šećera iz repe i smanjenje troškova rafinacije.
Najveći problem Sladorane je izrada pročišćivača otpadnih voda. Planiramo investirati u novu opremu postojeće proizvodnje etilnog alkohola. Pregovaramo i o proizvodnji kvasca jer je osnovna sirovina za njegovu proizvodnju melasa pa bismo krenuli u proizvodnju inaktivnog kvasca koji se koristi u proizvodnji lijekova.