Banner
Sabor: Oprečni stavovi oko ustavnosti odluke o obuci ukrajinskih vojnika
Banožić: Postoji sprega između Milanovića i Franka Vidovića
SPH: Napad na policajce vozilom treba kvalificirati kao pokušaj ubojstva
Građani će od sutra moći nabaviti početni paket eurokovanica
DP: Školama i vrtićima imena djece žrtava Domovinskog rata
Večernji list: Može li Alketbi glasati na skupštini dioničara Fortenove?
Jutarnji list: FBI u Trogiru zbog jahte Putinova kuma

  Gospodarstvo

Željko Jurkin, direktor Eurovoća: Domaći proizvođači su daleko ispred drugih

  Boris Odorčić/Privredni vjesnik           16.11.2011.         2338 pogleda
Željko Jurkin, direktor Eurovoća: Domaći proizvođači su daleko ispred drugih

Ulaskom Hrvatske u EU postali bismo vrlo mali subjekt, nesposoban da količinom odgovori na veliko tržište, pa smo odlučili okrupniti i specijalizirati proizvodnju pripajanjem još dviju tvornica u Slavoniji, kaže direktor Grupe Eurovoće Željko Jurkin. Proizvođači koji prerađuju manje od 12.000 tona voća i povrća na godinu jednostavno ne mogu preživjeti

Ukupna vrijednost hrvatskog tržišta pasteriziranog voća i povrća, procjenjuje se, na oko 260 milijuna kuna. Od toga je na uvoz do kraja rujna otpadalo oko 60 milijuna kuna, a očekuje se kako će do kraja godine narasti za još 15 do 20 milijuna kuna. Ostatak, dakle oko 190 milijuna kuna, domaća je proizvodnja. Grupa Eurovoće izvozi oko 10 posto svoje proizvodnje, a u ovoj godini izvoz će iznositi oko 12 milijuna kuna. Izvoze u Švicarsku, Švedsku, Sloveniju, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Željko Jurkin, direktor Grupe Eurovoće, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je hrvatska proizvodnja pasteriziranog voća i povrća znatno okrenula trendove koji su vladali proteklih petnaestak godina na ovim prostorima.

Na hrvatskom tržištu pasteriziranog voća i povrća pušu neki novi vjetrovi. O čemu se radi?
- U proteklom desetljeću bila je velika ekspanzija ponude pasteriziranih proizvoda iz Mađarske te Bosne i Hercegovine. Do ulaska Mađarske u Europsku uniju njihova je prerađivačka industrija imala velike izvozne poticaje, koje su njihovi proizvođači koristili za osvajanje novih tržišta isključivo damping ponudom, umjesto da su ta sredstva usmjerili u modernizaciju i podizanje vlastite konkurentnosti. Ulaskom u EU i ukidanjem izvoznih stimulacija mnoge mađarske velike kompanije su propale. Danas su ih preuzeli njemački i austrijski poduzetnici i proizvode uglavnom za svoja domicilna tržišta, tako da je pritisak te robe na hrvatskom tržištu znatno oslabio. S druge strane, veliki prerađivači u Bosni i Hercegovini iz raznih su razloga svoju proizvodnju znatno smanjili, najvjerojatnije zbog prevelikih investicija u opremu i objekte, pa je to dalo prostora domaćim proizvođačima da povećaju proizvodnju i plasman na domaćem tržištu. Značajna je i činjenica da hrvatski potrošač, unatoč krizi, želi konzumirati kvalitetniju hranu kontroliranog podrijetla, a hrvatski proizvođači su tu daleko ispred konkurencije. Još se osjeća pritisak roba iz istočnih zemalja bivše Jugoslavije, uglavnom zbog nižih cijena, no u tim su zemljama mjere kontrole zdravstvene ispravnosti i uvjeta u kojima se hrana proizvodi na znatno nižoj razini nego kod nas pa vjerujemo da će se edukacijom potrošača i dalje nastaviti trend rasta proizvodnje i potrošnje domaćeg pasteriziranog voća i povrća.

Kako ocjenjujete suradnju s trgovačkim lancima?
- Krajem 1990-ih i otprilike do 2005. godine u utrci za što većim brojem kupaca mnogi su trgovački lanci griješili tražeći proizvode niske cijene, ali i primjerene kakvoće. Rezultat je bio stvaranje averzije prema pasteriziranom programu, posebice povrću. Sitni i razjedinjeni domaći prerađivači su, pritisnuti kroničnom nelikvidnošću, morali prihvatiti tu igru i u to je vrijeme na našem tržištu bilo svakakve robe, i domaće i uvozne. Rezultat je bio poguban. Da bi zadovoljili zahtjeve trgovačkih lanaca, prerađivači su morali slabije plaćati sirovinu, a kooperanti su ili proizvodili slabiju kvalitetu ili su odustajali od te proizvodnje. Vidjevši da im takva politika nanosi više štete, mnogi trgovački lanci su radeći na razvoju svoje robne marke počeli tražiti određenu razinu kvalitete.
Danas su, pak, trgovački lanci jedini partneri s kojima naša industrija može raditi, zbog naplate, naravno.

Kakav odnos imate s konkurencijom?
- Konkurencija u Hrvatskoj je uglavnom lojalna i svi pronalaze mjesto na policama. Najveći problem su razne robe koje su pogrešno te lažno deklarirane. Dakle, robe koje nisu ono što im piše da jesu, čak i one koje sadrže tvari štetne po ljudsko zdravlje. Problematične su, također, robe koje dolaze s tržišta na kojima je cijena rada sramotno niska, po dva dolara na dan, jer za takvu nadnicu ti radnici ne mogu održavati ni osobnu higijenu kakva je potrebna u prehrambenoj industriji.

Pripojili ste dvije tvornice u Slavoniji, Novu Đakovčanku i slatinsku Marinadu, zbog čega?
- Prateći situaciju na tržištu, došli smo do zaključka da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postajemo vrlo mali subjekt, nesposoban da količinom odgovori na veliko tržište, pa smo odlučili okrupniti i specijalizirati proizvodnju pripajanjem još dviju tvornica u Slavoniji. Vrijeme i saznanja s tržišta nam govore da proizvođači koji prerađuju manje od 12.000 do 15.000 tona voća i povrća na godinu zbog niskog koeficijenta obrtaja kapitala i velikih fiksnih troškova jednostavno ne mogu preživjeti. Akvizicijama i stvaranjem Grupe Eurovoće postižemo bolje rezultate - ove godine već smo preradili oko 15.000 tona voća i povrća, proizvedenog uglavnom u četirima slavonskim županijama.

U kojem se pasteriziranom voću i povrću krije potencijal?
- Naši su favoriti svakako višnja i borovnica. Uz njih, uvjereni smo da se na europsko tržište može plasirati dosta paprike, kruške, trešnje i marelice. No problem je to što je trend proizvodnje i potrošnje pasteriziranog programa u svijetu u opadanju. Svijet samo pet posto voća i povrća konzumira prerađeno u tom obliku. Raste trend potrošnje svježeg i smrznutog voća i povrća, a za to su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu, u hladnjače, navodnjavanje, visoku tehnologiju...

Otežava li vam administracija i država poslovanje ili ne?
- Hrvatskoj administraciji sređivanje odnosa u agraru sigurno nije na posljednjem mjestu, no u dobrim namjerama čini se puno propusta - od nelogičnih zakona, nesnalaženja nadležnih kadrova koji su ponekad sami sebi svrha, do nepremostivih birokratskih prepreka. Često sasvim jasne stvari onemogućavaju banalni propusti u pravilnicima i zakonima koje smo prilagođavali Europskoj komisiji. Na lokalnoj razini ima puno više razumijevanja za brže reagiranje i iznalaženja rješenja u zajedničkom cilju. Zbog svoje krutosti i neprilagođenosti stvarnosti mnogim je malim i srednjim privrednim subjektima u našoj branši onemogućen pristup bankarskim institucijama i razvojnim fondovima. Zbog toga često dobro osmišljeni programi resornih ministarstava ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Više odlučnosti i hrabrosti prilikom donošenja odluka koje svima čine dobro mislim da ne bi škodilo našoj administraciji.

Možete li najaviti neke od budućih koraka u poslovanju?
- Tržište, tržište i samo tržište - ključna je riječ kod svakog poduzetnika pa tako i nas u Eurovoću. Stalno praćenje tržišnih kretanja u branši i šire, edukacija, prilagođavanje zahtjevima kupaca i ulaganje u razvoj glavne su premise razmišljanja u Eurovoću. Praćenje trendova potrošnje, koji putem velikih trgovačkih lanaca vrlo brzo stižu i do Hrvatske, čine nas budnima i svakodnevno radimo na osmišljavanju novih proizvoda. Današnja tržišta su specijalizirana i zahtjevna, no oni koji idu ukorak s njima mogu se nadati razvoju i napretku.

Surađujete s mnogo kooperanata. Kako ocjenjujete tu suradnju?
- Grupa Eurovoće surađuje sa 1200 kooperanata s područja četiriju slavonskih županija. Međutim, ta suradnja nije laka ni jednostavna. Godinama su Slavonijom haračili razni poduzetnici sumnjivog poslovnog morala koji su ili ostali dužni selu, ili nisu preuzimali dogovorenu robu. Bilo je potrebno mnogo vremena i kvalitetnog poslovnog ponašanja Eurovoća prema kooperantima da bi se poljuljano povjerenje vratilo i počela dizati proizvodnja voća i povrća. Dobrom trendu su pridonijeli i operativni programi Ministarstva poljoprivrede. Prednosti ugovaranja proizvodnje s kooperantima su svakako disperzija rizika od elementarnih nepogoda te velik broj ruku za proizvodnju radno intenzivnih kultura. Nedostaci su starosna struktura i teško prilagođavanje modernim tehnologijama i administrativnim propisima. Cilj nam je uz nas vezati obiteljska poljoprivredna gospodarstva s četvero ili petero radno sposobnih članova, koji bi kombinacijom kultura na svojim njivama radili veći dio godine.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

pone
17.11.2011. 11:40
Pročitah konačno nešto dobro i afirmativno. Bravo G.Jurkin!!!Samo takav pristup, razmišljenje i ljudi su spas za Hrvatsku.


Još iz kategorije Gospodarstvo