Danas cijene fosilnih gorivo u Hrvatskoj prelaze preko 9 kuna a procjenjuje se da će u uskoro litra goriva koštati 13 kuna. Zbog porasta cijene fosilnih goriva u svijetu željeznice dobivaju sve više na značaju. U vrijeme blokovskih podjela u svijetu se je vodila utrka u vojnom naoružanju a danas se vodi utrka u modernizaciji željeznice, odnosno tko će imati „brži" vlak. Zadnji pozitivan slučaj se desio u Kini kada je pušten u promet super brzi vlak koji je dostigao nevjerojatnu brzinu za naše prilike od 486 km. na sat, a to je već brzina transportnih zrakoplova. U slijedećim tekstovima će se uvidjeti da super brzi vlakovi u razvijenom dijelu svijeta preuzimaju sve više putnika koji se prevoze zrakoplovima zbog ekologije, nižih cijena prijevoza i boljeg komfora kojeg nude super brzi vlakovi. Osim navedenoga super brzi vlakovi su u prednosti u odnosu na zračni promet zbog kraćeg vremena putovanja na relacijama čak i preko 1000 km. uzimajući u obzir vremena koja se koriste u zračnom prometu za putovanje autobusom do zračne luke, sigurnosne provjere, let do odredišta te sigurnosne provjere i na kraju opet prijevoz autobusom od zračne luke do naselja.
Ovo je šansa za male sredine i gradove jer sve regije (županije) i gradovi ne mogu izgraditi moderne zračne luke, ali mogu modernizirati pruge i vlakove te tako dobiti šansu za razvoj. Svjedoci smo da je cestovni prijevoz u velikoj krizi jer je ovih dana premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević izjavio da se autoceste u Hrvatskoj dadu u koncesiju. U sljedećih nekoliko članaka pokušat ću prikazati stanje željeznice u Hrvatskoj kao i stanje prometne željezničke infrastrukture na području VPŽ, naše države i željeznicama u EU (DB).
Veliki zamah gospodarskoga razvoja u prvoj polovici 19. stoljeća može se zahvaliti željeznici. Njezina je pojava dovela do pojačanja pokretljivosti ljudi i razmjene materijalnih dobara u do tada nezamislivim razmjerima. Gdje god je neka pruga bila sagrađena, udaljenost među naseljima postajale su lakše savladive, gospodarski resursi bolje iskoristivi, kulturološke barijere premostive, a cirkulacija ljudi i ideja intenzivnija. Željeznica se s vremenom neizbrisivo utkala u gospodarski razvoj te postala dio gospodarskog sustava svake zemlje. Ona je postala krvotok gospodarstva i nezaobilazno sredstvo za prijevoz putnika i prijevoz robe.
Nakon Drugog svjetskog rata (1939-1945) došlo je do nekontrolirana razvoja cestogradnje i proizvodnje cestovnih vozila, u prvom redu osobnih automobila. Prvi problemi zbog takva razvoja događaja osjetili su se sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je cijena sirove nafte na svjetskom tržištu poludjela (isti slučaj se dešava i ovih dana). Tada se shvatilo da je ovisnost o sirovoj nafti za gospodarstvo zemlje ozbiljan problem. No temelji prometnog razvoja započeti pedesetih godina 20. stoljeća nastavljaju se i dalje na štetu razvoja željezničkog sustava, toga krvotoka gospodarstva. Početkom osamdesetih godina razvila se šira rasprava o potrebi revitalizacije željeznica u Europi. U tome području prednjači Francuska, no prate ju Njemačka, Italija, Španjolska te druge zemlje.
Oduvijek se polazilo od osnovne premise da je željeznica krvotok gospodarstva i da se svaki uspješni prometni sustav zasniva se na željeznici. Naravno, i cestovni prijevoznici u okviru organizacije integriranog prijevoza putnika pridonose tomu da organizirani prijevoz putnika bude optimalan. Zapravo u središte pozornosti stavljaju se putnici kojima se nudi jedinstven vozni red, jedinstvena prijevozna karta i, možda najvažnije, sigurno i udobno putovanje.
Fotografije
1. Kina: Najbrži vlak (CRH380A) na svijetu (486,1 kilometar na sat).
2. AVE (Alta Velocidad Espanola) - Vožnju je započeo 1992. između Madrida i Seville, a 2015. će povezivati cijelu Španjolsku. AVE vozi brzinom od 300 kilometara na sat, a na nekim dionicama doseže čak 350 km/h.
3. Maglev (Magnetic Levitation) - Upotrebom magneta i njihovog poznatog svojstva da se istovjetni polovi odbijaju eliminirane su tračnice čime se smanjuje trenje i povećava brzina. Osim toga znatno je povećana i udobnost. Tehnologija je izvorno njemačka i omogućuje operativne brzine od 430 kilometara na sat, dok testne prelaze i 500 km/h.
4, 5, 6 Shinkansen - Mreža brzih vlakova u Japanu otvorena je 1964. godine i bila je prva u svijetu. Operativna brzina vlakova je iznad 300 kilometara na sat, a mogu potegnuti i do 443 km/h dok njihova magnetsko-levitirajuća verzija može postići čak 581 km/h. Kašnjenje je toliko mizerno i rijetko da nije vrijedno spomena. Na temelju 200 tisuća vožnji, izračunato je da Shinkansen u prosjeku kasni šest sekundi.
7. TGV
8. Eurostar, Serija 3208
9. Bombardier Zefiro 380 - Prvi i najbrži vlak na svijetu koji je u serijskoj proizvodnji, ne samo da je ekološki prihvatljiv nego je i najekonomičniji VHS vlak. Kineskoj viziji razvoja pruga vrlo velikih brzina, vlak ZEFIRO 380 igra ključnu ulogu. Kinesko Ministarstvo željeznica je u rujnu 2009. naručilo 80 kompleta vlakova ZAFIRO 380. Bombardierova tehnologija uštede energije ECO4 i napredan aerodinamični dizajn koji je proizašao iz Bomardierovog zrakoplovnog programa, osiguravaju veliku energetsku učinkovitost. U kombinaciji sa velikim kapacitetom vlaka (do 1336 sjedala), rezultira sa malom potrošnjom energije po sjedalu.
U današnje vrijeme putnici više nisu zadovoljni samo brzinom. Zefiro 380 svojim putnicima nudi visoki stupanj komfora koji će dovodi u iskušenje i putnike koji putuju zrakoplovima da se prebace na željeznicu vrlo visokih brzina (VHS).
