Željeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom, određenim linijama (prugama). Za željeznički promet bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu ili pak podzemne željeznice. Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine ta prva lokomotiva isprobana je u Engleskoj na liniji Stockton - Darlington.
Hrvatska ima dugu željezničku tradiciju. Razvoj željeznice izravno potiče prosperitet luka te zapošljava velike kapacitete domaće industrije. Hrvatske željeznice nemaju samo bogatu prošlost, nego i sigurnu budućnost, ukoliko se kod nas bude ulagalo u željeznicu kao i u ostatku svijeta. Od izgradnje prve pruge u Hrvatskoj, prije 150 godina, pravci željezničkih pruga određivali su se prema interesima njihovih pokretača zato što Hrvatska nije postojala kao samostalna država. Ipak, kada se taj razvoj promotri bolje može se uočiti velika povezanost između izgradnje željezničkih pruga i gospodarskog razvoja mjesta kroz koja je pruga prolazila. Ondje gdje je željeznica stigla, s njom su stigli tehničari i gospodarstvenici, ali se i razvila robna razmjena Hrvatske s ostalim dijelovima Europe.
Povijest izgradnje željeznica u Hrvatskoj prepuna je pokušaja pojedinih dijelova Hrvatske da ona stigne do njih jer su se nadali dugo očekivanome gospodarskom napretku.
Koliko se ulaže u željeznice susjednih država
Srbija planira uložiti za izgradnju brzih pruga i modernizaciju postojećih u narednih 15 godina pet do 6 milijardi eura, a za održavanje istih pruga planira uložiti još 2,7 mlrd. eura. Osim navedenoga Srbija ulaže u razvoj željeznice u Republici Srpskoj u iznosu 18.5 milijuna eura.
Austrija ulaže 12,8 mlrd. eura u željeznicu do 2016. godine. Slovenske željeznice su zbog niza mjera u 2010-oj godini krenule dobrim putem prema uspješnoj sanaciji i ulažu velika sredstva u reformu željezničkog sustava. Modernizaciju slovenskih željeznica osobno nadgleda premijer Borut Pahor. Vlada BiH ulaže velika sredstva za modernizaciju svojih željeznica.
Vodi li Vlada pogrešnu prometnu politiku
Premijerka Kosor je najavila da će u cestovnu infrastrukturu Hrvatska u ovoj godini uložiti četiri milijarde kuna. " Modernu mrežu hrvatskih autocesta Kosor smatra i odličnom investicijom za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer je Hrvatska važna europska turistička destinacija". Osiromašena država pokušava doći do svježeg kapitala pa je tako savjetnik Vlade Ž. Lovrinčević nedavno izjavio da bi trebalo sve naše autoceste dati u koncesiju da bi se spasio proračun, unatoč činjenici da godinama nije u proračun uplaćena niti jedna kuna od strane koncesionara (Bina Istra, AZM...).
Ponavljam pitanje: Vodi li naša Vlada pogrešnu prometnu politiku?
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-novi-vlak-koji-ide-581-na-sat.html
http://www.autoportal.hr/index.php/zanimljivostic/894
http://www.tportal.hr/lifestyle/autozona/119329/EU-ce-zabraniti-benzince-i-dizelase-vec-2050.html
http://www.poslovni.hr/vijesti/hrvatska-dramaticno-zaostaje-za-europom-135837.aspx
http://metro-portal.hr/spanjolci-grade-najdulju-europsku-mrezu-za-vlak-velikih-brzina/50269
http://www.poslovnipuls.com/2011/02/02/autoceste-hrvatska-koncesija/
