Organizatori Olimpijskih i Paraolimpijskih igara Tokyo 2020./21. ostvarili su svoje obećanje da će igre biti najzelenije do sada, poznato kao „greenwashing“. Ovo su prve Olimpijske igre koje su ugljično neutralne i koje se u potpunosti održavaju korištenjem obnovljivih izvora energije. Cilj je učiniti igre održivim uštedom energije uz korištenje velikog dijela recikliranog materijala za razne naprave i sustave. Većina sportskih igrališta i građevina bila su postojeća, već korištena tijekom Olimpijskih igara u Tokyju 1964. godine.
Sponzor ovog serijala o dizajnu je ie-centar.hr
Olimpijski plamen
Simbol svakih igara je olimpijski plamen. Umjetnici, dizajneri, inženjeri i inovatori natjecali su se u osmišljavanju što atraktivnije instalacije plamena. Koncept tokijskog olimpijskog plamena je „Svi se okupljaju pod Suncem, svi su jednaki i svi primaju energiju“, počast Suncu i njegovoj energiji i japanskoj perfekcionističkoj izradi. Dizajn Olimpijskog plamena osmislio je svjetski priznati japanski dizajner Nendo. Plamen je u obliku Sunca koje se složenim mehanizmom od deset sfernih aluminijskih panela rastvara u cvijet s reflektirajućim efektom iz kojega dolazi plamen.
Svijetlost ovogodišnjem olimpijskom plamenu daje vodik koji je po prvi put u povijesti upotrjebljen umjesto propana. Vodik je nastao elektrolizom vode pomoću solarne energije (zeleni vodik). Izgaranje vodika čisto je te se za razliku od fosilnih goriva ne zagađuje zrak. Kako bi plamen postao vidljiv, dodan je natrijev karbonat i tako dobivena žuta svijetlost koja se zrcali podsjećajući na plamen gorećeg ogrjevnog drva.
Baklje
Olimpijske baklje, koje su nosili u štafeti mnogobrojni nositelji igara, izrađene su od recikliranog građevinskog metalnog otpada preostalog nakon potresa i tsunamija u istočnom Japanu 2011. godine. Baklju je dizajnirao japanski dizajner Tokujin Yoshioka koji je u procesu dizajniranja surađivao s djecom koja su živjela u potresom pogođenom području. Baklja je ružičasto zlatne boje visine 71 cm i postupno se otvara u pet dijelova nalik laticama cvijeta sakure – trešnje, nacionalnog simbola Japana. Pri izradi baklje koristila se sofisticirana tehnologija estrudiranja aluminija, što je dizajneru omogućilo stvaranje jedinstvene lagane bešavne skulpture.
Medalje
Na natječaju za olimpijske medalje, na kojem je sudjelovalo više od 400 profesionalnih dizajnera i studenata dizajna, pobijedio je japanski dizajner Junichi Kawanishi. Olimpijske medalje, zlatna, srebrna i brončana, izrađene su od recikliranih dijelova pametnih telefona i drugih malih elektroničkih uređaja koje su za tu namjenu donirali građani Japana. U sabirnim centrima prikupljeno je 6 milijuna mobitela te je iz njih dobiveno je 32 kg zlata, 3.500 kg srebra i 2.200 kg bronce. Ukupno je izrađeno 5 000 medalja.
Kreveti
Organizatori olimpijskih igara, posvećujući posebnu pažnju udobnosti sportaša, osmislili su modularne krevete i madrace s personalizacijom za svaki tip tijela sportaša. Dizajneri japanske tvrtke kreveta i madraca Airwave izradili su jedinstvene krevete od recikliranog kartona čija je nosivost 200 kg.
Ukupno je izrađeno 18 000 kreveta, od kojih će 8 000 biti prenamijenjeno za potrebe sportaša na Paraolimpijskim igrama.
E-vozilo
Dizajneri poznate japanske automobilske tvrtke Toyota za potrebe Olimpijskih i Paraolimpijskih igara osmislili su autonomni električni minibus, e-Palette. Osnovna funkcija ovog autonomnog električnog vozila je prijevoz natjecatelja i osoblja od Olimpijskog sela do svih borilišta. Vozilo je naglašenog četvrtastog oblika s velikim međuosovinskim razmakom i ravnim podom koji omogućuje smještaj četiri osobe u invalidskim kolicima i sedam stojećih osoba. Interijer e-vozila dizajniran je za putnike svih visina. Ukrasi i signalizacija imaju jake kontrastne boje kako bi bili jasno vidljivi i osobama s daltonizmom. Vozilom upravlja posebno dizajnirani automatizirani sustav vožnje koristeći hardver, softver i napredne senzore uključujući kamere i laserski sustav LiDAR. E-Palette opremljen je vanjskim sustavom upozorenja koji upozorava okolna vozila i pješake tijekom autonomne vožnje.
Krunoslav Kovač rođen je u Virovitici. Od 1974. do 1988. bio je zaposlen u VTC projektu kao odgovorni projektant te je u tom periodu bio autor više javnih i privatnih građevina. Od 1989. do 2007. radi kao dizajner i rukovoditelj Razvoja novih proizvoda u vodećoj hrvatskoj tvrtki za proizvodnju namještaja Tvin. 2007. godine osniva Ured ovlaštenog arhitekta. Više puta izlaže na poznatim sajmovima IMM i Orgatec u Kölnu te na sajmovima u Birminghamu, Stockholmu, Milanu, Beogradu i Ljubljani, na izložbama Centra za dizajn HGK-a, na Zagreb Design Weeku i Ambienti u Zagrebu. Član je više strukovnih udruženja te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
