Uzimajući u obzir da izbor prehrane značajno utječe na cjelokupno psihofizičko stanje svakoga čovjeka, o čemu treba voditi računa od malih nogu, Dječji vrtić Zeko nedavno je pokrenuo projekt „Živimo zdravo". Njime svoj djeci omogućuje ne samo kvalitetnu, zdravu i dječjoj dobi primjerenu prehranu, već i dodatne spoznaje o njoj kroz prilagođene radionice.
- Prehrambena funkcija itekako je važna za rast i razvoj djeteta. Stanje uhranjenosti i navike u prehrani imaju velik utjecaj na kasnije prehrambene navike u odrasloj dobi. Nedovoljna prehrana, pogotovo u djetinjstvu, povezana je s patološkim stanjima odraslih kao što su visoki krvni tlak, oboljenje krvnih žila, srca, dijabetes. Zbog toga smo pokrenuli projekt „Živimo zdravo" kojeg su dobro prihvatili i djeca i njihovi roditelji, kaže Mirjana Banjedvorac, ravnateljica Dječjega vrtića Zeko. Napominje kako je misao vodilja projekta bila da svako dijete ima pravo živjeti zdravo, pa se projekt odvijao u nekoliko faza. Djeca su kroz igru, zabavu, degustacije i kreativne radionice poučavana važnosti zdrave prehrane i vrijednosti namirnica koju trebaju koristiti.
Tako su imali radionice: Zdrava hrana iz košnice, Naše tijelo, Vitamini - gdje stanuju? Limunada - narančada, Zašto zeko nije bolestan, Mali kuhari...
Ravnateljica Banjedvorac podsjeća kako je predškolsko razdoblje vrijeme intenzivnoga rasta i razvoja, pa je važno znati što, kako i koliko dijete treba jesti. Stoga je prehrana u dječjim vrtićima planirana i kontrolirana a postavljenim normativima udovoljava se određenim kriterijima zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne dječje prehrane.
Primjerice, navodi ravnateljica Banjedvorac, hrana mora biti odgovarajuća dobi, planirana prema vremenu boravka djeteta u vrtiću, mora biti raznovrsna, pripremljena od sezonskih namirnica, svježa, dobro kombinirana i kontrolirana te mikrobiološki ispravna. Dodaje kako su djeca bez problema prihvatila hranu koju kod kuće ne žele ni pogledati - i povrće može biti poslastica.
Novost koja je uvedena u slatinskome Zeki je i takozvana „druga užina", što znači da je djeci ponuđeno četiri obroka tijekom boravka u vrtiću. Time je djeci omogućena prehrana kakvu, u slučaju da su im roditelji podlegli trendu brzog pripremanja hrane, možda i ne bi imala.
