Postupci proizvodnje i nagomilavanja u prirodi plastičnih vrećica imaju štetan utjecaj na okoliš, a posebice su pogubne odbačene plastične vrećice zbog kojih milijuni životinja umiru od gutanja ili petljanja u njih.
Udruga Prijatelji životinja, uz potporu udruga Centar za kompost, Eko Kvarner, Eko inicijativa, PCAP International, Plavi svijet, Potrošač, Zelena akcija, Zelena Istra, Zeleni Osijek i drugih, pokreće peticiju za zabranu plastičnih vrećica.
Traži se prvenstveno zabrana distribucije jednokratnih plastičnih vrećica u trgovačkim objektima te mjere za poticanje korištenja višekratnih platnenih vrećica, torbi, košara te naposljetku potpunih biorazgradivih plastičnih vrećica za artikle koji su se do sada pakirali u obične plastične vrećice.
Peticija će se početi potpisivati na ZeGeVege festivalu koji će se održati 20. rujna od 10 do 22 sata na zagrebačkom Trgu bana Jelačića te nakon toga na štandovima udruga po hrvatskim gradovima kao i na web stranici www.prijatelji-zivotinja.hr.
Pozivaju se građani da daju svoj potpis za zabranu plastičnih vrećica kako bi zajedno napravili promjenu koja osim direktnog smanjenja potrošnje resursa, zagađenja okoliša i ugrožavanja životinja ima i veliku edukativnu vrijednost. Poruka koja bi se odaslala ovom zabranom jest da moramo početi živjeti održivim načinom života za nas i za ostale životinjske vrste te okoliš o kojem svi ovisimo.
Zabranu distribucije plastičnih vrećica već je donijela kineska vlada. San Francisco i Los Angeles također su donijeli takvu odluku, a slične su odluke donesene i u drugim dijelovima svijeta kao što su Južna Afrika, Irska i Izrael.
Svake se godine u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica od kojih velika većina završi u prirodi. Stotine tisuća morskih kornjača, kitova i drugih morskih sisavaca umire svake godine jer pojedu odbačene plastične vrećice zamijenivši ih za hranu.
Plastične se vrećice u okolišu raspadaju na manje dijelove i u konačnici u plastičnu prašinu nepoželjnu u prirodi. Količina recikliranih plastičnih vrećica je ekstremno mala. Samo oko 1% vrećica završe na recikliranju. Recikliranje plastičnih vrećica je neekonomično i teško provedivo. Čak i ako se recikliranje plastičnih vrećica znatno poveća, to ne rješava problem njihove nemilosrdne proizvodnje zbog koje se troše ogromni resursi kao i otrovne kemikalije.
Trebamo li se pitati hoće li se u plastičnim vrećica s kojima idemo iz trgovina kasnije gušiti životinje i hoće li plastična prašina puniti vodene tokove?
Iako možemo ne razmišljati o tome kako nastaju i gdje završavaju plastične vrećice i još lakše podleći marketinškim trikovima o praktičnosti plastičnih vrećica sa tobože zanemarivim utjecajem na okoliš, jasno nam je da zbog vlastite budućnosti i budućnosti naše djece trebamo progledati i donijeti što prije konkretne korake.
Jedna platnena vrećica u svom trajanju zamjenjuje 1000 plastičnih vrećica. Vrijeme je da postanemo savjesni i da krenemo u trgovine onako kao što je to bilo prije dva desetljeća, s vlastitom platnenom vrećicom, torbom ili košarom.
Nema razloga da svi ne kažemo zbogom plastičnim vrećicama.