SUHOPOLJE, 24. kolovoza – Danas su na arheološkom nalazištu Kliškovac kod Suhopolja završila arheološka istraživanja provedena u okviru znanstvenog projekta «Srednjovjekovno arheološko nasljeđe Hrvatske ( 5. – 16. st.)». Istraživanje, koje je počelo 7. kolovoza, vodio je prof. dr. sc. Željko Tomičić iz Institut za arheologiju. U arheološkoj ekipi su još bili: mr Kristina Jelinčić, stručni suradnik dokumentarist, mr Mario Novak, arheolog-antropolog, Kristina Turkalj i Gordana Maholić, diplomirane arheologinje i student Denis Blažević. Tim povodom danas je na nalazištu upriličena konferencija za novinare na kojoj je o spoznajama govorio voditelj prof. Tomičić.
«Na temelju ranijih terenskih obilazaka potaknutih toponimom Kliškovac – Turski grad otkriveno je višeslojno srednjovjekovno groblje koje na temelju dosadašnjih nalaza možemo datirati u razdoblje od ranoga srednjeg vijeka do pojave osmanske opasnosti. Postoji realna mogućnost otkrivanja srednjovjekovnog sakralnog objekta kojemu će istraživanje u narednom razdoblju od 2007. do 2009. odrediti preciznije doba postanka. 
Kojemu je srednjovjekovnom selu pripadalo to otkriveno groblje s crkvicom, zasad još ne znamo. Sigurno je kako dosadašnja istraživanja valja proširiti na veću površinu s ciljem potpunog otkrivanja grobljanske crkve i segmenata groblja koje će osvijetliti razdoblje postanka i trajanja prethodnika dosadašnjem Suhopolju», rekao je dr Tomičić.
Istraživanja se provode već drugu godinu novčanom potporom Poglavarstva općine Suhopolje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Ove godine dobivena je i novčana potpora od strane Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Konzervatorski nadzor obavio je Konzervatorski odjel u Požegi (pročelnik dr. sc. Žarko Španiček). Cilj istraživanja je proučavanje arheološke podloge naselja Suhopolje. Tijekom 2005. godine sondiranjem je dokazano postojanje višeslojnog kosturnog groblja s kontinuiranim ukopom pokojnika u redovima. Orijentacija grobova je Z (glava) – I (noge).
Iskopavanja tijekom 2006. godine rezultirala su otkrivanjem sveukupno četrdesetak ukopa na sjevernom dijelu ukopa željezničke pruge Virovitica – Slatina. Ujedno su prepoznate graditeljske strukture koje upućuju na mogućnost postojanja sakralnog objekta – grobljanske crkve. Tijekom istraživanja arheološkom metodologijom otkriveni su: Antropološka građa, pojedinačni ostaci grobnog inventara, tj. nakitne tvorevine i dijelovi nošnje (pojasne spone), ulomci keramičnih posuda srednjovjekovnog obilježja, željezna struga, perforirani rimski novac i srebrni ugarski denar iz doba vladavine Arpadovića. Posebice vrijedan nalaz je trag tlocrta srednjovjekovnog objekta – grobljanske crkvice, građene od opeka, uokolo koje je organizirano dugotrajno pokopavanje, zacijelo do svršetka 15. stoljeća. Istraživanja su provedena na ukupnoj površini od oko 55 četvorna metra u privatnom i društvenom vlasništvu.
