SUHOPOLJE,
24. kolovoza – Danas su na arheološkom nalazištu Kliškovac kod Suhopolja
završila arheološka istraživanja provedena u okviru znanstvenog projekta «Srednjovjekovno
arheološko nasljeđe Hrvatske ( 5. – 16. st.)». Istraživanje, koje je počelo
7. kolovoza, vodio je prof. dr. sc. Željko Tomičić iz Institut
za arheologiju. U arheološkoj ekipi su još bili: mr Kristina Jelinčić,
stručni suradnik dokumentarist, mr Mario Novak, arheolog-antropolog,
Kristina Turkalj i Gordana Maholić, diplomirane
arheologinje i student Denis Blažević. Tim povodom danas je
na nalazištu upriličena konferencija za novinare na kojoj je o spoznajama govorio
voditelj prof. Tomičić.
«Na
temelju ranijih terenskih obilazaka potaknutih toponimom Kliškovac – Turski
grad otkriveno je višeslojno srednjovjekovno groblje koje na temelju dosadašnjih
nalaza možemo datirati u razdoblje od ranoga srednjeg vijeka do pojave osmanske
opasnosti. Postoji realna mogućnost otkrivanja srednjovjekovnog sakralnog objekta
kojemu će istraživanje u narednom razdoblju od 2007. do 2009. odrediti preciznije
doba postanka. 
Kojemu
je srednjovjekovnom selu pripadalo to otkriveno groblje s crkvicom, zasad još
ne znamo. Sigurno je kako dosadašnja istraživanja valja proširiti na veću površinu
s ciljem potpunog otkrivanja grobljanske crkve i segmenata groblja koje će osvijetliti
razdoblje postanka i trajanja prethodnika dosadašnjem Suhopolju», rekao je dr
Tomičić.
Istraživanja
se provode već drugu godinu novčanom potporom Poglavarstva općine Suhopolje,
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Ove godine dobivena je i novčana
potpora od strane Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Konzervatorski
nadzor obavio je Konzervatorski odjel u Požegi (pročelnik dr. sc. Žarko
Španiček). Cilj istraživanja je proučavanje arheološke podloge naselja
Suhopolje. Tijekom 2005. godine sondiranjem je dokazano postojanje višeslojnog
kosturnog groblja s kontinuiranim ukopom pokojnika u redovima. Orijentacija
grobova je Z (glava) – I (noge).
Iskopavanja
tijekom 2006. godine rezultirala su otkrivanjem sveukupno četrdesetak ukopa
na sjevernom dijelu ukopa željezničke pruge Virovitica – Slatina. Ujedno su
prepoznate graditeljske strukture koje upućuju na mogućnost postojanja sakralnog
objekta – grobljanske crkve. Tijekom istraživanja arheološkom metodologijom
otkriveni su: Antropološka građa, pojedinačni ostaci grobnog inventara, tj.
nakitne tvorevine i dijelovi nošnje (pojasne spone), ulomci keramičnih posuda
srednjovjekovnog obilježja, željezna struga, perforirani rimski novac i srebrni
ugarski denar iz doba vladavine Arpadovića. Posebice vrijedan nalaz je trag
tlocrta srednjovjekovnog objekta – grobljanske crkvice, građene od opeka, uokolo
koje je organizirano dugotrajno pokopavanje, zacijelo do svršetka 15. stoljeća.
Istraživanja su provedena na ukupnoj površini od oko 55 četvorna metra u privatnom
i društvenom vlasništvu.
