Plenković: Grbin kapitulirao, Milanović krši Ustav, Most politička sitnež
Udruga osoba s amputacijom poziva na uvođenje novog standarda proteza i kolica
Bulj: Koruptivnoj hobotnici i Plenkovićevoj vladi uskoro će doći kraj
HZJZ: Pojava hripavca u EU zemljama ne može se dovoditi u vezu s našom situacijom
Možemo: Zabranit ćemo prodaju dugova i uvesti zastaru za dugove do 3 prosječne plaće
WHO: Virus hepatitisa dnevno ubije 3500 ljudi
Zemlja ruši globalne toplinske rekorde deseti mjesec zaredom

  Virovitička povjestica

Zašto Beč mora zahvaliti Virovitici, prvi dio

  Vlatko Smiljanić           17.02.2012.         7280 pogleda
Zašto Beč mora zahvaliti Virovitici, prvi dio

Kada se Muhamed 630. godine vratio iz Medine u Meku (osam godina poslije hidžre), najmlađa monoteistička religija širila se Arapskim poluotokom sve do Male Azije. Jugoistočno od Bospora i Dardanelija stvarala se nova civilizacija, drugi veliki proizvod islama: ujedinjuju se turska plemena pod sultanom Osmanom I. (1278. - 1326.). Padom Carigrada (1453.) Osmanlije dolaze na europsko kopno i namjeravaju doći do Beča. Međutim, ne uspijevaju - 1552. stali su kod Virovitice!

(Historia šesta)

Zamislite sljedeću situaciju: živite u idiličnom srednjovjekovnom gradu s nekoliko crkava, Križarski su ratovi i pustošenja prošli i konačno ste udahnuli svježi zrak. No, svježim zrakom smatrate onaj koji ne vonja po krvi i smrti - ognju i maču. Polako morate graditi iznova, ali ne možete. Neki mali ljudi na konjanicima često vam navrate u grad i spale vam riznicu žita. I onda nestanu. Nakon nekoliko dana se vrate i spale crkvu. I opet nestanu. Zatim dođu i opljačkaju riznicu blaga. I opet nestanu! I tako pale i pljačkaju sve dok vas ne ogole! Pitanje je, kako se vi tako možete razviti? Odgovor je jednostavan: samo se možete pokoriti pljačkašima.

Upravo su ovakvi događaji bili europska svakodnevica od pada Carigrada u XV. stoljeću. Tako su 30-tih godina XVI. stoljeća turske provale počele ugrožavati Viroviticu i širu okolicu. Srećom, Križari kod nas nisu ostavili neki poseban trag. Mi smo imali druge nevolje. Upravo su u to vrijeme opustošeni posljedi Ferdinanda Habsburškoga i Ivana Zapolje zbog sukoba između pristaša istih.

Nakon što Katzianer nije uspio konačno pokoriti Slavoniju (1537.) Turci su počeli sve više pustošiti Virovitičku županiju. Postepeno stanovnici napuštaju svoja sela i dolaze u sigurnije krajeve. O takvoj situaciji svjedoči jedno pismo iz 1358. u kojemu „Sekelj moli Kaštelanovića i Gyulaya da njihovi vojnici ostanu u Virovitici kako bi kmetovi mogli oberbrati vinograde i obaviti druge poslove." Dakle, u Virovitici je tada bilo opasno i obrađivati polja. Nikada ne znate odakle može dojuriti akinđija, spahija ili janjičar (elitna turska vojska). Turski su martolozi (plaćenici, neka vrsta tajnih agenata) napadali nezaštićene ljude koje su susretali izvan utvrda. Viroviticu su tada pretežno branile male vlastelinske čete. Poznato je da od Virovitice do Kraljeve Velike tada je bilo samo četiristo vojnika.

Već se 1540. martolozi okupljaju oko Virovitice, a tih se godina turska granica počela približavati Virovitici. U skolpu priprema za peti pogod u Uagrsko bosanski sandžak Ulama-beg napao je Voćin (1543.). Krajem lipnja 1543., nakon jednomjesečne opsade, palo je i Valpovo. 

Kada su Turci osvojili Brezovicu (6. listopada 1543.) zaprijetila je neposredna opasnost Virovitici. Literatura navodi da se tada u Virovitici nalazilo samo desetak vlastelinskih konjanika. Čak je taj kraj bio toliko opustošen da niti njih nisu mogli uzdržavati. Sudbina Virovitice zabrinula je nakon pada Brezovice i zapovjednike nekih vojnih jedinica u Slavoniji.  Čak je čuveni Franjo Tahy (poznat kao vlastelin tijekom velike seljačke bune iz 1573.) predlagao da će za Viroviticu dati stotinu i pedeset pješaka! Ipak, Turci još ne napadaju Viroviticu. Kolaju oko središnje Slavonije i Posavine. Na umu moramo imati i sedmogodišnje (bezuspješno) primirje (1547.) kojim su osvajanja odgođena.

Turci su napad na Viroviticu započeli 30. srpnja 1552. U ranu zoru. Prema pismu Nikole Zrinskoga, osvajanje Virovitice bilo je dio širega turskog plana. Napadom je zapovijedao Ulama-paša, sandžak Požega. Njemu su se pridružile jedinice Malkoč-bega i bosanskoga Mahmeta-paše. Banu su uhode dojavljivale da je u Viroviticu došlo oko pet tisuća turskih konjanika.

Nakon što će Virovitica šaptom pasti pod tusku vlast, za nas je počelo novo razdoblje. I tu Turci s osvajanjima staju. Zašto? Saznat ćete u sljedećoj Virovitičkoj povjestici.

Kronologija događanja (izvor: virovtica.com)

1. kolovoza - Ban Nikola Zrinski javlja Tomi Nadasdyju, da Turci bez prekida opsjedaju Viroviticu.

2. kolovoza - Viroviticu je zauzela turska vojska, budući da zadnji zapovjednik virovitičke utvrde Juraj Brodjanin sa svojih 50 haramija nije mogao ništa učiniti pred naletom turskih nadmoćnih osvajača. Virovitica je pripojena Požeškom sandžaku, a središte je i istoimene kapetanije. Primajući izvještaje o kretanju turske vojske u blizini granice, naprezao je Nikola Zrinski sve svoje snage da bi ih spremno dočekao. Iz njegova pisma upućena Petru Kegleviću, vidi se da je očekivao da će Turci udariti na Kostajnicu, Sisak ili Ustilonju. Međutim, mimo njegova očekivanja, Turci su iznenada provalili u Podravinu, a tome se nitko nije ni nadao. Ulama-paša je krenuo iz Požege prema Virovitici i 30. srpnja je opsjeo. Neposredno zatim, 1. kolovoza, piše Zrinski Nadasdyju da su Turci opsjeli Viroviticu, bijući je žestoko topovima.

Treći dan nakon pisma Zrinskoga, javio je krajiški kapetan Luka Sekel de Kovend da je posada u Virovitici predala grad Ulama-paši.

Obavijest o padu Virovitice poslao je 6. kolovoza Nikola Zrinski i Tomi Nadasdyiu.

Virovitički grad, posjed Stjepana Banffyja, branio je tada kaštelan Juraj Brođanin s oko pedesetak vojnika. Turci su najprije zauzeli franjevački samostan, koji se nalazio ispred samoga grada, odakle su tukli topovima na opkope i trošne gradske zidine. Znajući da grad neće moći obraniti, Brođanin je hitno zatražio pomoć od Luke Sekela. Ali prije nego što je tražena pomoć i mogla stići, Brođanin se sa šačicom branitelja, 2. kolovoza 1552. godine, predao Ulama-paši.

OD SADA I VI MOŽETE BIRATI TEMU VIROVITIČKE POVJESTICE!

 Ako želite nešto više o virovitičkoj povijesti, nekom detalju, događaju ili osobama iz bilo kojega doba, svoju želju možete ostaviti u komentaru ili napisati mail na sljedeću adresu: vlatko.smiljanic@gmail.com.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

maky_horzic
18.2.2012. 11:16
totalno zanimljivo...
mastermind
18.2.2012. 10:58
Zanimljivo :)


Još iz kategorije Virovitička povjestica