Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Poljoprivreda

Zaštita autohtonosti proizvoda na razini EU je skup posao

  Božica Babić/poslovni.hr           15.01.2014.         1143 pogleda
Zaštita autohtonosti proizvoda na razini EU je skup posao

Oznakom izvornosti u nacionalnim okvirima zaštitili smo šest proizvoda, zemljopisnom još devet, a među njima samo su istarski pršut u listopadu 2012. i varaždinsko zelje u ljeto 2013. dobili putovnice za ishođenje zaštite i na razini Europske unije.

Na listi čekanja nacionalnog cerifikata nalazi se još šest proizvoda međutim, vrijeme nezaustavljivo curi i moglo bi se dogoditi da neki od ostalih 19 proizvoda pravodobno ipak ne uskoče u europski "vlak". Hrvatska je u pristupnim pregovorima za članstvo u EU od Europske komisije dobila jednogodišnji rok u kojemu mora sve proizvode zaštićene nacionalnom oznakom registrirati i prema pravilima EU ili će cijeli postupak morati iznova ponoviti što traži ne samo vremena nego i gomilu novca. Naime, rok dobiven od EK istječe za manje od šest mjeseci, prvog srpnja 2014., na godišnjicu ulaska Hrvatske u Uniju. Za postupak i nacionalnog i europskog certificiranja moraju se samostalno odlučiti proizvođači, Ministarstvo poljoprivrede ima samo ulogu posrednika u kontaktima s administracijom iz EU. Certificiranje nije jeftino, a tko ga ishodi podložan je čvrstim pravilima proizvodnje i sustavnom nadzoru.

 Iako certificirani proizvodi u pravilu donose veću zaradu mnogi proizvođači obeshrabreni su upravo skupim postupkom i golemom stegom na koju se moraju obvezati.  Istarski pršut prvi je u veljači 2011. dobio nacionalnu oznaku izvornosti nakon gotovo 16 godina golema truda, ali i novca. Postupak lokalnog certificiranja stajao ih je gotovo 1,7 milijuna kuna. Predsjednik udruge Milan Buršić europskom certifikatu, kaže, nada se prije Uskrsa. U jednom trenutku, iznosi, dobili su iz EU zahtjev za manjom dopunom što su odradili. "Imali smo obećanje da će postupak EU certificiranja biti obavljen brzo, no naučili smo čekati. Uostalom ništa nam drugo i ne preostaje," zaključuje Buršić. Međutim, činjenica da su Slovenci na europsku zaštitu svoga kraškog pršuta čekali od 2004. do 2012. nije baš utjeha hrvatskim proizvođačima. Ante Madir bio je pak u timu koji je radio na certificiranju Dalmatinskog pršuta, danas je direktor lani osnovanog klastera Hrvatski pršut. Pršutana Voštani i Mesna industrija Braća Pivac, otkriva Madir, polovicom siječnja promovirat će prvih sedam tisuća dalmatinskih pršuta koji odlaze na tržište s oznakom zemljopisnog porijekla.

U rujnu 2013. Ministarstvu poljoprivrede predali su svu potrebnu dokumentaciju za EU certifikat, a ono je šalje u Bruxelles. I Mijodrag Kiridžija, predsjednik Udruge Neretvanska mandarina, koja je lani dobila nacionalnu oznaku izvornosti kaže da su oni u prosincu u ministarstvo predali svu dokumentaciju za europski certifikat. Upravitelj zadruge Puran zagorskih brega Kristijan Krsnik pak očekuje da bi uskoro trebao dobiti povoljan signal iz Bruxellesa budući da su svoj dio obveze cjelovito odradili. Ne očekuje probleme u dobivanju EU oznake, uvjeren je Krsnik jer, koliko mu je znano, zaštita purana nije hit tema koja uzrokuje probleme poput terana ili kranjske kobasice. Zadruga okuplja tek 15 članova koji godišnje tržištu isporuče do 2000 purana s certifikatom, no potencijal je, ističe, znatno veći.

Uspjeh kulena
U mesnom sektoru nedavno je nacionalni certifikat izborila Udruga slavonski domaći kulen/kulin. Tajnik Andrija Matić koji se proizvodnjom kulena bavi 12 godina prisjeća se da su udrugu osnovala dva člana, a danas ih je 91 i svatko od njih godišnje proizvede između 500 i 1000 kilograma te mesne delicije. Ambicije su velike, više problem nije ni sirovina jer raste interes za uzgoj tovljenika. Proizvodnja najmanje 500 tona prva je razina planova koje postavlja ta udruga sebi u zadaću. I oni su predali resornom ministarstvu dokumentaciju za europsku zaštitu kulena.

Certifikat za papriku
Iako je virovitička paprika nacionalni certifikat zemljopisnog podrijetla dobila u ožujku 2013. nijedan kilogram iz lanjskog uroda nisu prodali pod tom oznakom, kaže predsjednik udruge Miroslav Filipović. Pojašnjava kako radi neodgovarajuće kakvoće, uzrokovane lošim klimatskim uvjetima, namjerno nisu ugrozili svoje dugoročne planove budući da su certificirali sve tri vrste - rogu, baburu i paradajz papriku. Naime, cijela Hrvatska u prosjeku godišnje papriku uzgaja na 1270 hektara, a od toga na Virovitičko-podravsku županiju otpada čak 970 hektara. S proizvodnjom paprika imaju velike planove, zbog toga su i ušli u certificiranje. Taj ih je postupak na nacionalnoj razini stajao oko 400.000 kuna, no ni oni ne odustaju ovaj petak Filipović će Ministarstvu poljoprivrede predati dokumentaciju za EU certificiranje virovitičke paprike. I on očekuje da će od povjerenstva iz Bruxellesa potvrdan odgovor stići svakako prije nego iscuri zadnji dan ovogodišnjeg lipnja.

 

 

 

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda