Izumrla jadranska vrsta morskog psa pronađena u Crnom moru
Glavni odbor potvrdio Milanovića za SDP-ova kandidata za predsjednika Republike
Božinović: Država i kompanije moraju činiti sve u zaštiti od kibernetičkih napada
Plenković: Idući tjedan Vlada i predsjednik o imenovanju Markića ravnateljem SOA-e
Voštana replika kipa A. Lincolna rastalila se zbog ogromnih vrućina u Washingtonu
Michael Jackson je umro s 500 milijuna dolara duga
Umjetna inteligencija uči jezik tumora radi bolje dijagnoze

  Kultura

Zakon o jeziku: Nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće od 14 stručnjaka

  Hina           02.08.2023.         2141 pogleda
Zakon o jeziku: Nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće od 14 stručnjaka

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javno je savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku, a na predstavljanju je poručeno da on nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka. Također, Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na predstavljanju u NSK.

Njime se, istaknuo je, utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija. Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske bi na snagu trebao stupiti do kraja godine. Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do 31. kolovoza, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik.

Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs. Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika, istaknuo je ministar. Kandidate za članove Vijeća predlagat će HAZU, Matica hrvatska, LZ "Miroslav Krleža", Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, šest javnih sveučilišta, dva društva prevoditelja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatsko filološko društvo.

Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera. Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i europskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona. "Zakon se nameće kao nosi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti", kazao je Fuchs.

Komunikacija među građanima kao i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda, naglasio je, dodajući da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.

Nastavni predmet "Hrvatski jezik" u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina njegova sadržaja usmjerena na jezične teme. Također, Vlada se treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske. Predstavnici države hrvatskim se služe i u inozemstvu, ali samo ako je osigurano prevođenje. Javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.

U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, stoji u nacrtu Zakona. Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.

"Nadam se da će Zakon svima biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, niti u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti naše raznolikosti našeg narječja, porijekla različitih jezičnih idioma", kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Očekuje da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura