Ogranak Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u, HND i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) uputili su ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije zaključke prvog razgovora o budućnosti Hrvatske radiotelevizije te poziv da sudjeluju u sljedećem u nizu otvorenih razgovora o tome kakav HRT trebamo.
Na prvom razgovoru „HRT kakav imamo, a kakav trebamo“ u Novinarskom domu sudjelovali su: Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Hrvoje Hribar, redatelj i scenarist, Dario Špelić, novinar i urednik na HRT-u te član Nadzornog odbora HRT-a, Branko Mijić, novinar i član Izvršnog odbora HND-a, Iva Nenadić, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i suradnica Europskog sveučilišnog Instituta, Mirko Galić obratio se pismom.
Iz rasprave izdvajamo nekoliko zaključaka:
- Hrvatska radiotelevizija kao javni medijski servis mora biti u službi javnosti, a HTV ima uvjete da bude najbolja televizija u Hrvatskoj, ako promijeni onaj dio programa i ljude koji ga nekritički vežu uz vlast. U programu i planu rada HRT-a izostaje osnovna ideja javnog medijskog servisa - univerzalnost, raznolikost inovativnost.
- Ključni izazovi u očuvanju značaja i važnosti HRT-a su financijska neovisnost od države, vraćanje povjerenja javnosti i digitalna transformacija HRT.
- Nužno je, u suradnji sa širom kulturnom industrijom, pokrenuti postojeći kreativni kapital HRT-a u javnom interesu.
- Promijeniti paradigmu djelovanja i suradnje HRT-a, koja je godinama potpuno blokirana raspravom o političkoj neovisnosti programa i upravljačkih struktura, promijeniti mentalitet zarobljene strukture i novinarskog i upravljačkog kadra i okrenuti se jačanju vještina i profesionalizacije novinara.
- Ugovor s Vladom ukazuje na potpuni izostanak svijesti upravljačkih struktura HRT-a o nužnosti promjene. Posljednji Ugovor koji je HRT potpisao s Vladom uglavnom je prepisan od onog od prije pet godina, a taj je prepisan od onog prije pet godina. U trenutku kada se javne radiotelevizije u digitalnom okruženju mijenjaju na gotovo dnevnoj bazi, ovakav dokument HRT-u nije nametnula „politika“, već su ga pisali ljudi s HRT-a.
- Promijeniti cjelokupni sustav i formu programskih sadržaja koji su zapeli u zastarjelim šablonama bez inovativnosti i ne prate razvoj i digitalizaciju medija.
- HRT se „sapunizira“ i komercijalizira, nekvalitetnim sadržajem ruši profesionalne kriterije, nema strategije niti suradnje na širem kulturnom tržištu. Potrebno je jačati cehovske organizacije i međusobnu suradnju kako bismo stvorili snažnu platformu zagovaranja javnog medijskog servisa koji služi i odgovara svim građanima i razvoju demokratskog društva.
"Razgovore o budućnosti javnog medijskog servisa nastavljamo u rujnu kada ćemo razgovarati s donositeljima odluka o medijskom okruženju u RH", najavljuju u HND-u
