Stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane Biljana Borzan upozorava da se Bugarska ovog tjedna pridružuje nizu država koje su uvele zabranu prodaje energetskih pića djeci, dok Hrvatska i dalje stoji u mjestu. Iako je znanstveni i politički konsenzus o štetnosti tih pića za maloljetnike sve snažniji, Vlada već godinama odgađa odluku i to nauštrb zdravlja djece. "Ne postoji ni jedan valjani razlog da Hrvatska i dalje bude slijepa točka na europskoj mapi zaštite djece. Više nije pitanje hoćemo li nešto poduzeti, već zašto uporno nećemo", izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan koja godinama upozorava na opasnosti koje energetska pića predstavljaju za djecu i mlade.
Države članice imaju pravo uvesti zabranu iz razloga javnog zdravlja, a sve više njih to i čini. Litva i Latvija su to učinile još prije deset godina, a sada im se pridružuju i naši susjedi. U Mađarskoj je zabrana stupila na snagu početkom lipnja, a u Bugarskoj se od ovog tjedna energetska pića neće moći prodavati djeci. "U međuvremenu, Vlada se već sedam godina skriva iza navodne potrebe za ‘dodatnim istraživanjima’. I to nakon što smo u Saboru još 2018. dobili odbijenicu uz argument da ‘nema znanstvenih podataka’ o štetnosti pića koje sadrže 300 mg kofeina po litri i koje piju djeca od 10 godina", podsjetila je Borzan.
Borzan ističe da danas više ne govorimo o upitnim istraživanjima, već o činjenicama: čak 86 posto 16-godišnjaka u Hrvatskoj konzumira energetska pića, a gotovo polovica ih to kombinira s alkoholom. Zabrinjavajuće je i da više od 50 posto djece mlađe od 12 godina već pije ta pića. Svakim danom raste broj djece s prekomjernom težinom, ovisnosti o kofeinu i rizičnog ponašanja koje je povezano s konzumacijom ovih pića. "Slušali smo da nemamo dovoljno definiran pravni okvir, da ne znamo što je to ‘energetsko piće’, da se ne može dokazati štetnost. A istovremeno zemlje s puno manje resursa i političkog otpora uvode zabrane u nekoliko mjeseci. Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska", pita Borzan.
