Više od 700 različitih vina imali smo prilike kušali na 5. Zadar wine festu održanom proteklog vikenda u Zadru. Na tom, kažu najvećem festivalu vina u Dalmaciji, predstavilo se stotinjak vinarija iz Hrvatske i, putem distributera, tridesetak iz Europe i svijeta. Bili su tu vinari od Iloka na krajnjem istoku Hrvatske, preko Savudrije do Pelješca na jugu - iz svih naših vinskih regija: (Slavonija sa Podunavljem, Sjeverozapadna bregovita Hrvatska, Istra i hrvatsko Primorje i Dalmacija.
Među njima i Tomislav Tolušić, koji se nakon propale karijere ministra poljoprivrede, 2020. godine posvetio vinskom biznisu. Kao i na svim ostalim štandovima i na njegovom su okupljeni u svakom trenutku častili svoje nosnice i nepca; neki su rado prilazili poznatom medijskom licu, drugi su ga zaobilazili u širokom luku ne želeći imati ništa s OLAF-ovim klijentom i USKOK-ovim optuženikom. Potrošači su vjerojatno u dilemi, kupovati njegove proizvode i time mu davati podršku ili ne? Svakome na savjest, rekao bih, kao i u mnogim drugim slučajevima s kojima se nosimo praktično na dnevnoj razini. U svakom slučaju bio je to poslovni susret novinar-vinar, uz kurtoaznu razmjenu pitanja kako si-dobro sam, kako ide-nije loše, u kojem mi je otkrio da priprema vino nazivano po jednom od najpoznatijeg kriminalističkog romana Virovitičanina Milana Nikolića Špijun X-25, po kojemu je snimljen i film.
Izlagači su se potrudili predstaviti u najboljem svjetlu pa su u Zadar donijeli najbolje proizvode iz svojih podruma, vrhunska bijela, crna, rose i pjenušava vina. Bile su zastupljene sve značajnije hrvatske i introducirane svjetske sorte te rakije i likeri. Našlo se tu i delikatesa, specijaliteta namijenjenih profesionalnim ugostiteljima, začini, umaci i krema, raznih vrsta gljiva i tjestenina, proizvoda za topla i hladna predjela, deserata, ulja od konoplje, lješnjaka, badema, ribljih delicija, školjki, puževa, morskih šparoga i svega onoga što se može u gastronomskom smislu spariti s dobrom kapljicom. Vinarima s kontinenta ovaj je festival zanimljiv zbog mogućnosti plasmana na turistički jakom zadarskom i šibenskom području.
Redovni sudionik ovog festivala je Vinarija Veralda iz Brtonigle u sjeverozapadnoj Istri koja postoji 25 godina. Nude isključivo autohtone sorte različitih stilova vina, od malvazije i terana do pjenušaca. Ponose se Xtrianom koje je nagrađeno na Decanteru 2016. u kategoriji monosortnih crnih vina. Iz Kune Pelješke stigao je Alen Hilić i predstavio svoje rose te pošipe plavce među kojima i najpoznatiji pelješki vinski brend – Dingač, plavac mali s posebnoga, strmoga položaja južne strane poluotoka. Prvo je to čuveno vino u Hrvatskoj, zaštićeno zakonom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Obiteljska vinarija Hilić uzgaja oko devet tisuća trsova, a u zadnjoj je berbi (2022.) preradio deset tona grožđa o čemu sam u sijećnju ove godine pisao za portal Agroklub. Zadraski susret je stoga prošao u još srdačnijem tonu. Nazdravismo dingačem, napravio selfi za uspomenu i krenuo dalje jer puno je još dobrog vina i poticajnih priča, a vremena malo. Redovna je na ovoj manifestaciji i Badelove vinarije Benkovac poznata Korlatu, lideru u kategoriji vrhunskih crnih vina..jpg)
Naiđoh na još nekoloko divnih ljudi o kojima sam već pisao. Jedna od njih je obiteljska vinarija Deak iz Opuzena koja se nalazi na našem najmlađem vinogorju, Komarni, unutar vinske podregije Srednja i južna Dalmacija. Vinarija posebnu pozornost posvećuje izvornim sortama. Za pošipe je već dobila mnoge nagrade, od kojih vrijedi izdvojiti Pošip Ćaća moj 2021. (jedino zlato iz Dalmacije na prošlogodišnjem velikom njemačkom ocjenjivanju Mundus Vini 2022 i srebro na IWC London 2022) i Pošip Ćaća moj 2018. (srebrna medalja na ocjenjivanju Decanter 2019.) Nagradama se upravo pridružila i zlatna medalja za Plavac mali Ćaća moj 2020. (Mundus Vini Spring Tasting 2023.). Više možete pročitati ovdje.
Najviše je, naravno, vinara iz Zadarske županije zbog kojih je Ivan Stibik 2017. i pokrenuo Festival sa željom da promovira vina koja su do te godine dobila više nagrada na Decanteru i drugim relevantnim europskim smotrama (Škaulj, MasVin, Vrsaljko, De georgis...). Posebno su se u to doba istakli nadinski vinari koji u nadinskom polju obrađuju oko 330 hektara, a sa položajima u okolici gotovo 400.
Jedna od zadarskih vinarija je i Fiolić koja godišnje proizvodi 20.000 butelja. Od bijelih su to vrhunska vina Maraština i Malvazija te Cuvee Blanc, Rose od sorti Plavina i Grenache, a proizvodnja crnih vina bazira se na sortama Merlot kao i dvije kupaže od sorti Grenache i Syrah, te Merlot i Cabernet. Vinarija je eksperimentalno počela s radom 2006. a profesionalno 2016. godine. Publika je na festivalu premijerno imala priliku kušati Maraštinu i Rose te crna vina i likere od maraške i suhe smokve.
Vrijeme održavanja sajma idealno jer su mlade berbe spremne da ih posjetitelji mogu kušati. Izlagači redom ističu kako su ovakve manifestacije idealna prilika za druženje, razmjenu iskustva i dojmova, uspostavu kontakta s distributerima, hotelijerima, ugostiteljima i potrošačima. One su dobre i da se kupci upoznaju s malim vinarijama koje nisu prisutne u trgovačkim centrima. Kako bi se upoznali s ponudom i pripremili za nadolazeću sezonu, u pomoćnu dvoranu Sportskog centra Višnjik pristigli su ugostitelji i trgovci iz cijele Dalmacije, a bilo je i onih s kontinenta.
Cijena dnevne ulaznice u što je uračunata degustacija svih izloženih vina bila je 20, kotizacija za čašu je 10 eura. Festival je imao četiri radionice, a prihod od prodaje ulaznica za njih uplaćen je za liječenje djevojčice Lave Petrušić.
Sommelier i organizator Festivala Ivan Stiblik zadovoljan je brojem izlagača, kvalitetom ponuđenog vina i odazivom zadarske publike i gostiju. „Zadrani su prepoznali i Festival i radionice. Vole dolaziti ovdje i guštati. Drago mi je da se on polako pretvara i važan gospodarski i društveni događaj. Od ove godine uveli smo i druženje nakon službenog dijela uz glazbu i finger food jer se događalo da ljudi na završetku pitaju gdje ćemo i što sada. Nisam htio raditi koncerte od festivala jer važno je vino, zbog njega smo ovdje. Glazba je ta koja nas sve opušta, želim da nešto šuška, da ubijemo taj žamor. Zato smo pozvali odlične lokalne sastave Kadena i Zaratina“, rekao nam je Stiblik
Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije na otvaranju je istaknula kako je ovaj festival važan za promidžbu destinaicje, a županijski pročelnik za poljoprivredu Daniel Segarić da manifestacija doprinosi turističkom razvoju i brendiranju županije kao eno gastro destinacije.
.jpg)
