Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Ekologija

WWF poziva na globalnu zabranu štetnih i nepotrebnih jednokratnih plastičnih proizvoda

  wwf           19.05.2023.         2414 pogleda
WWF poziva na globalnu zabranu štetnih i nepotrebnih jednokratnih plastičnih proizvoda

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva vlade da podrže globalne zabrane i postupno ukidanje štetnih jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnog pribora za jelo, e-cigareta, mikroplastike u kozmetici i sl. Ovaj apel stiže uoči pregovora o UN-ovom sporazumu o zagađenju plastikom koji će se održati u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023.

WWF je naručio niz novih izvještaja koji su danas objavljeni, a koji identificiraju najštetnije plastične proizvode koji zagađuju okoliš i predlažu globalne mjere kontrole potrebne za eliminaciju, smanjenje ili sigurno upravljanje tim predmetima. Organizacija zagovara da se te mjere uključe u tekst sporazuma koji će biti objavljen uoči sljedeće runde pregovora u prosincu 2023. godine.

Istraživanje nudi niz opcija koje mogu doprinijeti rješavanju najhitnijih izazova zagađenja plastikom u sklopu novog globalnog sporazuma tako što plastične proizvode dijeli u dvije skupine - one koji se mogu značajno smanjiti ili eliminirati u kratkom roku (razred I) i one koji se trenutno ne mogu značajno smanjiti ili eliminirati, ali zahtijevaju globalne mjere kontrole kako bi se promicalo recikliranje i odgovorno upravljanje i zbrinjavanje (razred II). Analiza dijeli proizvode u široke kategorije na temelju rizika zagađenja, a WWF vjeruje da će to pomoći učinkovitoj regulaciji na globalnoj razini, umjesto zakonodavstva za pojedinačne plastične predmete - što može biti kompleksno i otvoriti potencijalne „rupe u zakonu“.

„Zaključani smo u sustavu u kojem proizvodimo količinu plastike koja je puno veća nego što i jedna zemlja na svijetu može pravilno 'iznijeti' na svojim leđima. To dovodi do krize zagađenja, a svoja leđa tu 'podmeće' upravo najugroženija skupina ljudi - prosječni građani, a ne bogataši“, kaže Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. „Ako odmah ne reagiramo, situacija će se samo pogoršati. Prema trenutačnim saznanjima, do 2040. godine globalna proizvodnja plastike će se udvostručiti“, istaknula je Kalauz.

Iako je plastika jeftina i svestrana, s bezbrojnom upotrebom u mnogim industrijama, skoro polovina sve plastike koristi se za proizvodnju kratkotrajnih ili jednokratnih proizvoda koji se razgrađuju stotinama godina - a većina se upotrebljava u zemljama s visokim i srednjim primanjima. Nažalost, recikliranje nije dovoljno jer se globalno reciklira manje od 10% plastičnih proizvoda.

Svjestan ovog golemog problema, i regionalni ogranak svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria započeo je s aktivnostima usmjerenim na rješavanje problema plastikom, uključujući aktivnosti izvlačenja zaostalih ribolovnih alata iz mora, koji još stotinama godina imaju ribolovnu funkciju, a istodobno su ogroman zagađivač plastikom.

„Zagađeno more predstavlja ugrozu ne samo za osnovne životne uvjete priobalnih zajednica, već za cijelu zemlju koja uvelike ovisi o turizmu. Voljeli bismo vidjeti i puno veću spremnost korporativnog sektora da se uistinu uhvati u koštac rješavanja tog problema“, zaključuje Kalauz.

Eliminiranje visokorizične i nepotrebne jednokratne plastike prvi je korak prema stvaranju pravednije i više kružne ekonomije, ali ugovor mora osigurati priznanje i uključivanje onih koji bi mogli biti pogođeni takvim zabranama, poput radnika koji se bave otpadom. Pregovori u Parizu jedinstvena su prilika da se predlože globalne mjere koje bi nas napokon mogle udaljiti od uskovidnog načina razmišljanja koji potiče dvostruke krize prirode i klime, te nas usmjeriti na put pozitivnog utjecaja na prirodu, a time i vlastitog opstanka.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekologija