Dossier: Štedno kreditna zadruga
Vrhovni sud: Draženu Jerešiću 2,8 godina zatvora, ostali oslobođeni optužbi
Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je žalbu Dražena Jerešića, prvooptuženog u slučaju Zanatsko štedno kreditne zadruge čime je presuda Županijskog suda Bjelovaru da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, prijevarom u gospodarskom poslovanju i povrijedio Kazneni zakon jer nije vodio trgovačke i poslovne knjige postala pravomoćna. Jerešić mlađi kažnjen je zbog toga na jedinstvenu kaznu zatvora od 2 godine i 8 mjeseci. U tu je kaznu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 21. prosinca 2005. do 16. lipnja 2006. godine. Osim toga dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka u vrijednosti od 15.373 kune i troškove oštećenika o čijoj će visini biti odlučeno posebnim rješenjem.
Prvostupanjski sud je pravilno zaključio, utvrdio je Vrhovni sud, da je Dražen Jerešić zajedno s pokojnim Martinom Domšićem kao likvidatorom, održavao štediše u zabludi vezano za zakonitost poslovanja Zadruge, iako je bio svjestan da je nastavak poslovanja suprotno odredbama Zakona o ŠKZ. O tome da je Zadruga postupala suprotno zakonu govori iskaz svjedoka Mije Jozića, djelatnika Ministarstva financija, Uprave za financijski sustav koji je u ožujku 2004. godine osobno obavio nadzor financijskog poslovanja zadruge za razdoblje 2002. i 2003. godine te je utvrdio da je zadruga nastavila dalje s radom i tijekom postupka likvidacije te je zaključila niz ugovora o produljenju dospjelih oročenja. (...)
Iako Jerešić tvrdi da je štedišama moralo biti poznato da Zadruga prestaje s radom jer je na blagajni postojao natpis „u likvidaciji", svi saslušani zadrugari (62 svjedoka) suglasno iskazuju da u vrijeme sklapanja ugovora o oročavanju ili produljenja oročenja na blagajni ZŠKZ nitko nije upozorio da Zadruga više ne smije primati nove štedne uloge niti produljivati dospjela oročenja, jer da jeste, oni takve ugovore, kako kažu, sigurno nebi zaključivali. Također, oni suglasno navode da su bili u zabludi vezano uz poslovanje novoosnovane Štedno kreditne zadruge (ŠKZ) jer su blagajne stare i nove zadruge radile u istoj prostoriji, pri čemu ih nitko od uposlenih nije upozorio da ZŠKZ prestaje s radom zbog likvidacije. Nastavkom poslovanja blagajne i održavanjem privida da se u poslovanju ZŠKZ ništa nije promijenilo, što je optuženik kao šef računovodstva, dozvolio i omogućio, u stvari se prikrivala činjenica likvidacije i s tim povezane financijske teškoće, a kao zadrugari toga nisu bili svjesni, oni su u dobroj vjeri, nastavili povjeravati svoj novac ZŠKZ, iako je to bilo na njihovu štetu.
Ivan Jerešić, Goran Mičić, Vlatko Herbai i Miroslav Lesić oslobođeni su optužbi dok je postupak protiv Martina Domšića obustavljen zbog smrti.
Idućih dana detaljnije o cijelom postupku i presudi!
Komentari
Pravna država pokazala je konačno zube i u Virovitici, mada je presuda donesena u Bjelovaru odnosno na Vrhovnom sudu u Zagrebu. Žalba Jerešića je odbijena, i to je vrlo dobar znak. Volio bih da me netko uvjeri da i neki suci u Virovitici nisu imali koristi od te afere??? Pitam, ništa ne tvrdim....
Ali, da se klupko besramne prijevare štediša počelo odmotavati, jest...I hvala dragom B-u da se pokazuje kako se KRIMINAL NE ISPLATI.. Pravda je spora, ali dostižna...
Razmišljam kako bi trebao PONOVO pokrenuti spor koji sam izgubio pred sudom u Virovitici a vezan za denacionalizaciju imovine mog oca u Lukaču. Kriminal u pretvorbi ne zastarijeva, kaže sada Ustav Hrvatske. I volio bih sresti virovitičkog suca koji je sudio tada protiv mene...Da li bi bar poniknuo pogledom????
Ove su štedno-kreditne institucije bile pod nadzorom banaka, ali banke nisu odgovarale za njihov rad. HNB nikada nije željela ući u kontrolu tih štedionica, pa su mogle raditi što su htjele. Mnogi suci i tužitelji također su imali uloge u ovim štedionicama na koje su dobivali vrlo visoke kamate, a prije raspada sustava štedionica na vrijeme su dobili signal za povlačenje glavnica i kamata, te su zbog toga i osobno bili zainteresirani da istina ne izađe na vidjelo. Uloga štedionica je bila nezamjenjiva u pretvaranju zarada ostvarenih manipulacijom žiralnog novca u devize. Naime, devize u bivšoj državi prisvajala je Narodna banka Jugoslavije, a hrvatske banke nisu imale devize za prebacivanje u inozemstvo. Devize su imali samo građani kod kuće ili u inozemstvu. Uz pomoć obećanja o visokim kamatama te devize su prikupljane u štedionice i štedno-kreditne zadruge koje su ih polagale na tajne izdvojene račune u bankama. Pojedinci iz projugoslavenske frakcije HDZ-a su ih kupovali zaradama ostvarenim manipulacijom državnim i fondovskim sredstvima te su ih prebacivali u inozemstvo na svoje privatne račune. Manji dio ovih deviznih transakcija upotrebljen je za nabavku oružja samo kako bi mogli osigurati izvođenje projekta i zaštititi ga od policijske kontrole. Kada je sve većim kamatama većina deviza iz čarapa uvučena u bankarski sustav, sustav štedionica se raspao jer piramidalni financijski sustavi mogu opstati samo dok rastu. Tada je HNB odlučila koncem 1993. restriktivnom monetarnom politikom napokon suzbiti inflaciju i onemogućiti takav način legalne pljačke. Vlasnici propalih štedionica su pobjegli s preostalim novcem, a organizatori čitavog posla su se pobrinuli za pravno otezanje postupaka protiv njih dok problem pravno ne zastari. HNB se kasnije pobrinuo za sprječavanje svake ozbiljne kontrole i nestanak dokumentacije.
a valjda će se oglasiti i hspd??????
