U posljednjih dvadeset godina otkako je Voćin, pitoreskno naselje podno sjevernih obronaka Papuka i središte istoimene općine, gotovo u cijelosti uništen u srbočetničkoj agresiji potkraj 1991. te po stradanjima postao jedan od sinonima strahota toga doba, učinjeno je doista mnogo na njegovoj obnovi te on danas umnogome sjaji starim sjajem.
I premda su tragovi rata još vidljivi, danas Voćin ipak pruža drukčiju sliku, puno optimističniju. U Voćin su doselili brojni Hrvati s Kosova, ponajviše iz tamošnje hrvatske enklave Letnica, no i prognanici iz Vojvodine te dijelova Bosne i Hercegovine koji su tu dugoročno našli svoj novi dom. Sve općinske vlasti u proteklih 20 godina učinile su maksimalno koliko su mogle. No od kada je prije dvije godine funkciju načelnika Općine Voćin preuzeo mladi, 31-godišnji Predrag Filić, koji je iz Kosova u Voćin s roditeljima doselio kao dječak, a potom završio Šumarski fakultet u Zagrebu te danas obnaša i funkciju voditelja Uprave šuma Voćin, naselje je počelo još ubrzanije mijenjati svoju sliku. Tako su sada zadovoljene stambene potrebe najvećeg broja doseljenika. Preostalo je da se to do kraja učini još samo za pet obitelji, pa se sada prave planovi ubrzanijeg gospodarskog razvitka, koji je do sada zbog ograničenih financijskih sredstava općinskog proračuna morao biti zapostavljen.
ULAGANJE U PROJEKTE
- Na razvoju komunalne infrastrukture, posebno u mome dvoipolgodišnjem mandatu, napravili smo mnogo. Više od 15 milijuna kuna uložili smo u nove projekte, a s oko tri milijuna kuna u cijelosti je saniran vodovodni sustav Voćina. Gradimo i novu vodospremu vrijednosti dva milijuna kuna, ali i priključke kako bi se cijeli sustav mogao pustiti u funkciju. Isprojektirali smo i kanalizaciju naselja Voćin, a u tijeku je projektiranje kanalizacije za naselja Bokane i Ćeralije - kaže načelnik Filić, te dodaje da su, također, uredili središte mjesta, sagradili novu sportsku dvoranu, u velikoj mjeri obnovili veliki voćinski park...
Osim toga, načelnika Filića, naravno i sve stanovnike općine Voćin pa i čitave Županije virovitičko-podravske, posebno veseli još jedan i te kako vidljivi uspjeh. Naime, prošle godine kraju je privedena i desetogodišnja obnova župne crkve Gospe Voćinske te je ona lani za blagdan Velike Gospe posvećena i predana vjernicima na korištenje. Inače, ta se crkva, sagrađena u kasnogotskom stilu 1494. godine i posvećena Pohođenju Marijinu, ubraja u najstarije i najveće crkve u Slavoniji. No u ratu je i taj objekt prošao svoju kalvariju. U ljeto 1991. crkva je Jugoarmiji poslužila kao skladište streljiva, a potom ju je 13. prosinca, prilikom povlačenja, uništila. Sada je u fazi gradnja i sakristije i novog župnog stana.
- Kao općinski načelnik sretan sam što sam bio suvremenik obnove i vraćanju u puni sjaj jednog takvog objekta, na kojem je radila krema hrvatske umjetnosti - kaže Filić, zadovoljan što u nju "dolazi mnogo hodočasnika, te ona postaje i jezgrom voćinskog vjerskog turizma, kroz koji će dio stanovništva, u nedostatku drugih gospodarskih aktivnosti, tu naći svoju koricu kruha".
LISIČINE I RUPNICA
Neke obitelji već se uključuju u gradnju turističkih smještajnih kapaciteta tako da Voćin ima i prve apartmane, a jedna obitelj završava svoje seosko turističko gospodarstvo. Filić ističe da se za taj program već zanimaju i poduzetnici izvan općine te se nada da će već u sljedeće dvije-tri godine turizam iz temelja promijeniti sliku općine, a Voćin postati važno turističko odredište. Tomu ide u prilog da su Hrvatske šume počele obnove arboretuma Lisičine, u kojemu je prije Domovinskog rata bilo čak 2.500 različitih vrsta drveća i biljaka iz gotovo cijelog svijeta te je takav bio jedan od najznačajnijih arboretuma u jugoistočnom dijelu Europe.
ZEMLJA SELJACIMA
U Voćinu se nadaju i snažnijim angažiranjem uprave Parka prirode Papuk na njegovu području, poglavito uređenju još 1948. godine proglašenog geološkog parka Rupnica s jedinstvenom morfološkom strukturom stupastih vulkanskih stijena.
Uz sve to, u podnožju Parka prirode Papuk već se realizira 30 hektara velika turistička zona s umjetnim jezerom Slanac, gdje se također očekuju kvalitetni investitori budući da je predviđeno i veće vikend-naselje.
- Mi svoj razvoj ne mislimo temeljiti samo na turizmu. Svjesni svoje dislokacije, znamo da ne možemo ovamo dovući snažniju industriju, pa ono što imamo, našu poljoprivredu i šumarstvo, želimo dovesti na višu razinu - kaže Filić. Naravno, velike nade ulažu se i u poljoprivredu i stočarstvo. Seljacima je na korištenje dana državna zemlja, a oni se sada bave uglavnom ratarstvom, govedarstvom i ovčarstvom, te imaju 15.000 ovaca. Bilo bi obostrano korisno da se sve proizvedeno u baznoj poljoprivredi tu i preradi te kao proizvodi s dodanom vrijednosti plasiraju na tržište. Pritom se računa i na pomoć EU fondova.
Ti i svi drugi ambiciozni planovi odrazili bi se i na sastav stanovništva, odnosno na njihov interes da ostanu u Voćinu raditi i živjeti. U tom bi se slučaju smanjio broj od oko 500 stanovnika općine koji svakog ponedjeljka odlaze na rad u Zagreb i vikendom se vraćaju kući.
