Plenković: Grbin kapitulirao, Milanović krši Ustav, Most politička sitnež
Udruga osoba s amputacijom poziva na uvođenje novog standarda proteza i kolica
Bulj: Koruptivnoj hobotnici i Plenkovićevoj vladi uskoro će doći kraj
HZJZ: Pojava hripavca u EU zemljama ne može se dovoditi u vezu s našom situacijom
Možemo: Zabranit ćemo prodaju dugova i uvesti zastaru za dugove do 3 prosječne plaće
WHO: Virus hepatitisa dnevno ubije 3500 ljudi
Zemlja ruši globalne toplinske rekorde deseti mjesec zaredom

  Virovitička povjestica

Vlatko Smiljanić obranio doktorat o Mirku Danijelu Bogdaniću (1760. – 1802.)

  Goran Gazdek           29.05.2023.         4284 pogleda
Vlatko Smiljanić obranio doktorat o Mirku Danijelu Bogdaniću (1760. – 1802.)

Suradnik portala Virovitica.net Vlatko Smiljanić, koji je od 2012. do 2014. godine objavljivao eseje povijesne tematike u rubrici Virovitička povjestica, 8. svibnja obranio je doktorski rad pod naslovom „Život i djela Mirka Danijela Bogdanića od 1760. do 1802. godine“. Doktorski je rad obranjen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu najvišom ocjenom summa cum laude, a Smiljanićev mentor je bio akademik Stjepan Ćosić. Time je postao jedan od najmlađih doktora znanosti na Sveučilištu u Zagrebu s 27 godina života.

Autor se u radu bavi integralnom biografijom Mirka Danijela Bogdanića (Virovitica, 1760. – Budim, 1802.), jednoga od najznamenitijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika tijekom druge polovice XVIII. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji. Donosi se sažeti pregled dosadašnjih istraživanja o Bogdaniću te povijesni kontekst u razdoblju tijekom kojega je živio i radio. Posebno se analizira njegovo obiteljsko porijeklo po očevoj strani važno za njegov napredak kao i važnost rodnoga grada Virovitice osobito sredinom XVIII. stoljeća.

U životopisu se interpretira i raščlanjuje Bogdanićeva mladost, obrazovanje, stručna i profesorska karijera, inicijativa za pokretanje prvih pretpreporodnih novina na hrvatskomu jeziku, astronomsko-kartografske ekspedicije, socijalno-psihološki profil te smrt. U drugom se poglavlju interpretiranju i analiziraju Bogdanićeva objavljena i neobjavljena djela s najvećim naglaskom na latinskoj matematičkoj raspravi i sintezi svjetske povijesti staroga Istoka na hrvatskomu jeziku. Naposljetku je poglavlje o recepciji na Bogdanića poslije njegove smrti do današnjega doba. O njemu je do danas pisano u nizu inozemnih periodičkih publikacija te inozemnih i hrvatskih enciklopedija. Bogdanićev primjer potvrđuje da je i u okviru biografike bio slabo zastupljen u hrvatskoj historiografiji. U ovomu se radu Bogdanićev život i rad proučavaju u kontekstu razvoja povijesti znanosti u Hrvata u širem okviru Habsburške Monarhije tijekom XVIII. stoljeća. Temeljem dosadašnjih znanja i novostečenih spoznaja dokazuje se i objašnjava da je Mirko Danijel Bogdanić jedan od najznačajnijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika XVIII. stoljeća nesvećeničkoga i neplemićkoga porijekla.

Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskoga rada prilikom obrane istaknulo je sljedeće: „Doktorski rad Vlatka Smiljanića Život i djela Mirka Danijela Bogdanića od 1760. do 1802. godine iznimno je vrijedno historiografsko djelo koje opisuje važnu i do sada nedovoljno istraženu temu hrvatske povijesti ranoga novog vijeka. Disertacija predstavlja veliki doprinos za daljnja proučavanja hrvatske ranonovojekovne povijesti te hrvatske intelektualne povijesti tijekom ranoga novog vijeka. Ovaj rad je važno djelo jer je donio višestruke znanstvene novume. Prije svega, po prvi puta je na historiografskim zasadama predstavljena cjelovita biografija Mirka Danijela Bogdanića kao novojekovnoga znanstvenika širokih, gotovo renesansnih interesa. Po prvi puta je u historiografiji protumačeno značenje ideje o pokretanju prvih pretporepodnih novina na hrvatskomu jeziku krajem 18. stoljeća u širemu povijesnomu kontekstu.

Osim toga, autor je po prvi puta interpretirao tiskana i sačuvana Bogdanićeva djela od kojih se posebno ističu Dogodjaji svieta kao do sada potpuno neistraženo djelo o povijesti staroga Istoka pisano na hrvatskomu jeziku. Stoga, ova je disertacija doprinos ukupnomu vrjednovanju intelektualne, znanstvene i kulturne povijesti ranoga novog vijeka u kontekstu hrvatskih zemalja tijekom druge polovice XVIII. stoljeća. U skladu s navedenim, ovaj će doktorski rad biti od iznimne važnosti budućim istraživačima povijesti egzaktnih znanosti u Hrvata tijekom ranoga novoga vijeka, ali i hrvatske novovjekovne intelektualne povijesti u cjelini. Smatramo da je ovaj rad u potpunosti ispunio očekivanja te da je cjelovito odgovorio na postavljena istraživačka pitanja i hipoteze te time dao važan doprinos hrvatskoj historiografiji.“

Cjeloviti doktorski rad moguće je pročitati ovdje.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virovitička povjestica