Bernardić: Sanader je ratni profiter, a HDZ je uvijek bio i ostao isti
Sinčić: Presude Sanaderu su mizerne, poručuju da se kriminal isplati
DHMZ: sunčano, na Jadranu će jaka bura slabjeti
U povodu Dana darivatelja krvi nagrađeno 76 jubilarnih darivatelja
Izdana građevinska dozvola za drugu fazu Sustava navodnjavanja Kapinci-Vaška
DZS: Prošle godine 26 posto Hrvata bilo u opasnosti od siromaštva
Sabor ovoga tjedna o mirovinskoj reformi, novim udžbenicima

Vlasta Golub „Eva, mala žena“: Gorka i topla priča o surovom odrastanju, kritika Davora Špišića u Jutarnjem listu


  Kultura           Davor Špišić/Jutarnji list           05.06.2018.         2312 pogleda
Vlasta Golub „Eva, mala žena“: Gorka i topla priča o surovom odrastanju, kritika Davora Špišića u Jutarnjem listu

Ako ikada dočekamo reformu srozanog obrazovanja, jedna mala velika knjiga morala bi u lektirama naći zasluženo mjesto. Roman Vlaste Golub „Eva, mala žena“ (izdavač Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade) forenzički je jasan dokaz kako se stvara istinska književnost za djecu.

Brižno edukativna, socijalno osjetljiva, napeta i pričalački sočna literatura. Autorica, inače glumica po vokaciji (članica ansambla Kazališta Virovitica) a sve zahuktalija spisateljica, u „Evi“ daruje paket složen od visokozanatske discipline i uzbudljivog stvaralačkog zanosa, odlučna da dječjoj publici ne prodaje fejk robu dušobrižništva. Pošteno spremna da ih tretira kao ozbiljne partnere, a ne kao infantilne ovce. Golubova već uvodnom posvetom kultnom romanu „Male žene“ američke spisateljice Louise May Alcott daje naslutiti koliko će njezina glavna junakinja tinejdžerica Eva biti građena od hrabrosti, odgovornosti, zrelosti i samosvojnosti – karakternih osobina koje često manjkaju odraslima.

BEŠĆUTNO DRUŠTVO

„Eva, mala žena“ u fokusu priče drži senzibilnu, inteligentnu četrnaestogodišnjakinju Evu koja sa samohranom majkom živi u sivoj zapuštenoj zgradi periferijskog kvarta jednog provincijskog gradića. Besperspektivna je to sredina skučenih stanova tananih zidova, u vertikalama društvene moći i lažnih vrijednosti isključivo mjerljivih kapitalom, precizno locirana na klasno niže pozicije: „Udaljeni od grada, odvojeni, gotovo izmješteni, žive kao u nekom getu…“ Malena disfunkcionalna obitelj (majka nakon suprugove smrti boluje od teškog oblika depresije) pokušava pronaći trenutke dostojnog života.

Evin put u Oz čvrsto je prizemljen i popločan odrješitim namjerama da sama svojim rukama sagradi budućnost. Slobodna, neortodoksna u svojim instinktima i djelovanjima, Eva je neprilagođena za ukalupljenu sudbinu beznađa dodijeljenu joj u mrežama sistema. Zato sistem ne oklijeva u lomljenu tog čudesnog djeteta. Kad joj u finalu majka završi u bolnici na psihijatrijskom liječenju, a Eva zbog lavine nepredviđenih događaja reagira pobunom, odvode je službenici socijalne skrbi. Bešćutno društvo ubilježit će još jedno poraženo, brutalno sazrelo dijete u svoje registre i tamo ga ostaviti zanemarenog.

KRIJESNICE NADE

Autorica ima urođen talent za neispuštanje priče iz ruku. Radnju punu obrata i avantura, slojevitu atmosferu i bogatu karakterizaciju lica, vodi zaigrano, s ekonomičnim nepretencioznim sredstvima. S lakoćom nas nosi od amblematskih tinejdžerskih zgoda na društvenim mrežama do bajkovitog pastoralnog božićnog ugođaja ili gorkih slika egzistencijalno ruinirane stvarnosti. U jednoj od najoporijih, antologijskih scena romana Evin susjed Petar, dotad nam oslikan kao pijanac i nasilnik u obitelji, očajnički izvrće pred njom korijene svojih nekadašnjih književničkih snova i sadašnjeg rasula: „Smrdim od tuge, od siromaštva, od očaja… Gledaš me sad tu i misliš si što ova pijana stara budala trabunja (…) Evo, vidiš, okrećeš glavu… Svi okreću glavu… Nitko ne želi vidjeti, ni razumjeti… Čovjek je sam, čovjek je uvijek i u svemu sam… Nema pomoći ni otkud… Kad padneš, svi bježe od tebe kao od kuge… Boje se da se ne zaraze… Nesreća je prelazna bolest… „

Jako je bitno da Vlasta Golub uopće nema namjeru posezati za jeftinim trikovima trivijalnog neuznemiravnja djetinjstva. Nema namjeru lažirati svojoj dječjoj publici da žive u ružičastom svijetu. Otkriva im istinu o Hrvatskoj drastičnih kastinskih podjela kakve se tešu već u školskim klupama. Dojmljivim spisateljskim darom mudro i otvoreno ih poziva da se bore protiv nepravde. Ohrabruje ih da izrastu u odgovorne ljude koji neće žmiriti na poniženja bližnjih. Vlasta Golub pronicljiva je, topla analitičarka dickensovskog soja. U autorskom naručju čvrsto je prigrlila Evu i sve obespravljene, ne lakirajući njihove živote, nego se boreći da im podari makar kratkotrajne krijesnice nade. Njezina Eva u džepovima svoje vojničke jakne nosi magijsku znatiželju jednog Harryja Pottera i neprilagođenost Lisbeth Salander. Kazališta, filmski i televizijski producenti jednostavno bi se morali polakomiti za pravima na eksploataciju „Eve, male žene“. Dobitak je zajamčen.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: