Izumrla jadranska vrsta morskog psa pronađena u Crnom moru
Glavni odbor potvrdio Milanovića za SDP-ova kandidata za predsjednika Republike
Božinović: Država i kompanije moraju činiti sve u zaštiti od kibernetičkih napada
Plenković: Idući tjedan Vlada i predsjednik o imenovanju Markića ravnateljem SOA-e
Voštana replika kipa A. Lincolna rastalila se zbog ogromnih vrućina u Washingtonu
Michael Jackson je umro s 500 milijuna dolara duga
Umjetna inteligencija uči jezik tumora radi bolje dijagnoze

  Aktualnosti

Vlašić Iljkić: Dječja prava ne trpe odgodu!

  mvi/vn           24.05.2024.         1119 pogleda
Vlašić Iljkić: Dječja prava ne trpe odgodu!

Porazno je što na polovini 2024. godine raspravljamo o izvješću koje donosi pregled stanja prava djece u Hrvatskoj za 2022. godinu. To je nažalost loša praksa u Hrvatskom saboru da se o važnim pitanjima i problemima raspravlja sa odgodama od najmanje godinu dana, jer sada bi već trebali raspravljati o izvješću za 2023. godinu. Klub SDP-a a će uputiti Zaključak kojim se poziva predsjednika Hrvatskog sabora da se ubuduće godišnja izvješća pravobranitelja stavljaju na plenarnu raspravu u najkraćem roku po zaprimanju izvješća, a najkasnije do isteka tekuće godine.

Također, pozivamo predsjednika Hrvatskog sabora da se sva postojeća neraspravljena izvješća pravobranitelja za 2022. godinu stave na plenarnu raspravu u najkraćem mogućem roku.

 Brojke su sve lošije, puno je problema što se tiče prava djece i skrbi o djeci i upravo stavljanje pravovremeno u fokus teme zaštite djece može doprinijeti zaštiti njihovih prava.

 Među ključnim problemima pravobraniteljica je istaknula dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje djece te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Danas se situacija nije puno promijenila i svi ovi prioriteti su obilježeni još većim izazovima.

 Prema podacima za 2022. godinu Ured pravobraniteljice za djecu je zaprimio 296 prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci, što je porast za 27 više nego u 2021. godini. Potrebno je poboljšati međuresornu suradnju i žurnom postupati po svakoj prijavi nasilja, bez obzira radi li se o vršnjačkom nasilju ili nasilju u ustanovama.

 Pojedini resori unatoč sporazumima i protokolima često ne postupaju koordinirano i još uvijek sustavi nemaju povratne informacije o pojedinim slučajevima niti se na taj način štite prava i interesi djece. Također, potrebno je educirati djelatnike radi zaštite interesa djece, prepoznavanja nasilja, jer škole u pojedinim slučajevima banaliziraju nasilje ili neadekvatno postupaju u sprječavanju ponavljanja nasilnog ponašanja, što može ugroziti interese djece.

 

S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama u razvoju, potrebno je povećati upisnu kvotu na fakultetima za školovanje logopeda i drugih stručnjaka te omogućiti zapošljavanje socijalnog radnika u školskom sustavu kao dio stručne službe, što predlaže i pravobraniteljica.

 Potrebno je puno raditi na prevenciji nasilničkog ponašanja, omogućiti obitelji osnaživanje, učenje i njegovati pozitivna ponašanja roditelja.

 Nažalost, roditelji se još uvijek teško odlučuju za traženje pomoći u odgoju, opterećeni su svakodnevnim životnim potrebama, poslom, te rastućim troškovima života te je potrebno puno više napora da se osvijesti potreba o skrbi za mentalno zdravlje djece. Stoga je sustav dužan pružiti podršku i javno dostupne usluge roditeljima, kao i rano prepoznavanje teškoća.

 Općenito, razina stresa u društvu je velika i mentalno zdravlje građana je narušeno i to je pitanje prioriteta ulaganja u zdravo okruženje u kome je dostupna pomoć od strane stručnjaka ali i ulaganje u razvoj okruženja koji njeguje pozitivne vrijednosti.

 Što se tiče sustava socijalne skrbi i skrbi o djeci, posebno je opasna i zabrinjavajuća činjenica da se na žurni smještaj korisnika i izdvajanje djece - koja su u nesigurnom ili opasnom okruženju - čeka mjesecima, jer stručni radnici nemaju gdje smjestiti dijete. Danas u Hrvatskoj imamo 4000 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, od čega je 2000 djece u udomiteljskim obiteljima, 900 u ustanovama koji su pružatelji smještaja, odnosno u drugim oblicima organiziranog smještaja.

 Prema podacima pravobraniteljice za djecu, u 8 godina se broj smještene djece u domovima povećao za 35 %.

 Nedavni slučaj napuštene bebe iz Zaprešića koja je sada smještena u domu u Nazorovoj, a nije u udomiteljskoj obitelji, koji smještaj bi bio najadekvatniji i u najboljem interesu djeteta, govori u kakvom je stanju sustav socijalne skrbi. Naime, za to dijete nije bilo mjesta u udomiteljstvu.

Trend je pada broja udomiteljskih obitelji, unatoč povećanja naknada, što samo potvrđuje da se nitko nije odlučio baviti udomiteljstvom radi naknada, a onda to potvrđuje da nemaju dovoljnu podršku i na to svakako resorno Ministarstvo može i dužno je utjecati i ponuditi rješenja.

Imamo 119 djece s teškoćama smještene u udomiteljske obitelji, 12 specijaliziranih udomiteljstava. U praksi se događa da zbog potreba djece s teškoćama, s kojima se udomitelji ne mogu nositi, traže premještaj. Zakonom o inkluzivnom dodatku bi upravo trebalo osigurati inkluzivni dodatak za smještenu djecu, da bi se mogle prevladati različite prepreke za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi – kako stoji u definiciji inkluzivnog dodatka.

 Kao razlog zašto smještena djeca nemaju pravo na inkluzivni dodatak – Vlada poručuje kako imaju pravo na naknadu za osobne potrebe. Danas naknada za osobne potrebe iznosi 33 eura za dijete OŠ, odnosno 46 eura za dijete srednjoškolske dobi na mjesečnoj razini i koliko si dijete što može s tim priuštiti. Ta naknada se trebala davno povećati, barem kada su se neke druge naknade povećavale u sustavu socijalne skrbi 2022. godine. Žalosti da je ova naknada u progamu Vlade za novi mandat predviđena da će se povećati do kraja mandata 30 posto, što je oko 10 – 14 eura.

 Ništa se nije promijenilo niti u sustavu vještačenja djece sa poteškoćama u razvoju za priznavanje određenih prava u sustavu socijalne skrbi – na vještačenja se čeka i dalje mjesecima, čak i godinu dana. Primjerice Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom 2022. je zaprimio 126.450 zahtjeva za vještačenjem u prvom stupnju, a riješio ih je 104.951. (godinu prije, 2021., zaprimio je 118.212, a riješio 116.045 zahtjeva).

Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi treba ukinuti obvezu preispitivanja zdravstvenog stanja odnosno vještačenje, ako je ono trajno nepromjenjivo, s najtežim oštećenjima i ako je korisnik ostvario maksimalno pravo. Time bi se pomoglo roditeljima ali i rasteretilo sustav, jer nažalost imamo sve veći broj korisnika.

 U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Novčane pomoći u sustavu socijalne skrbi namijenjene su samo osobama u dubokom siromaštvu, a prema izvješću se samtra da 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) živi u dugotrajnom i dubokom siromaštvu.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, imamo 741.145 djece u dobnoj strukturi od 0-19 godina. Trenutno u RH doplatak za djecu prima 244 092 djece. U kontekstu sadašnjeg propisa, doplatak za djecu je određen dohodovnim cenzusom. Uvjetovan je prihodom u kućanstvu, po članu obitelji i cenzusom koji je po novom zakonu 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura i planiran je obuhvat 511 tisuća djece. Postavljanjem cenzusa će ponovno veliki broj djece ostati bez doplatka ili će biti u manjem iznosu jer je postavljeno 5 razreda, a rasponi se povećavaju sa sadašnjih 26,49 do 39,73 eura na 30,90 do 61,80 eura te je povećanje na simboličnoj razini.

 Martina Vlašić iljkić, saborska zastupnica SDP-a

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti