Vlada RH na jučerašnjoj 90. sjednici usvojila je Prijedlog zakona o obrtu i upućuje ga Hrvatskom saboru koji će o tome odlučivati u dva čitanja. Ministarstvo poduzetništva i obrta nije prihvatilo većinu primjedbi i zahtjeva HOK-a, koji su ranije artikulirani i dostavljeni Ministarstvu i zastupnicima Hrvatskog sabora.
Hrvatska obrtnička komora vjeruje kako će u Saboru kroz dva čitanja biti prilike da se putem amandmana uvaže prijedlozi HOK-a.
Od novog Zakona o obrtu HOK očekuje izjednačen položaj obrtnika u odnosu na druge gospodarske subjekte, posebice u pogledu odgovornosti. To je i bio osnovni zahtjev HOK-a Ministarstvu poduzetništva i obrta, ujedno i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona. No prijedlog Zakona o obrtu nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog zahtjeva
Hrvatska obrtnička komora nastoji zaštititi obrtnika da u obavljanju obrta ne odgovora svojom cjelokupnom imovinom. Ministarstvu poduzetništva i obrta predloženo je stoga zakonsko rješenje kojim bi obrtnik vjerovnicima odgovarao imovinom unesenom u obrt, a da prema državi odgovara cjelokupnom imovinom. Uzor je bio francuski zakon o ograničenoj odgovornosti fizičkih osoba poduzetnika iz 2010. godine koji izvrsno funkcionira u EU.
Uspjela se ishoditi djelomična zaštita imovine obrtnika, na način da se ovrha ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti, koja je njegov glavni izvor sredstava za život. No druge nekretnine mogu biti predmet ovrhe.
U prijedlogu zakona ostala je i definicija da pravna osoba ne mora imati zaposlenu stručnu osobu za obavljanje za zdravlje i po život opasnih djelatnosti, čime se degradira struka i ugrožava rad obrtničkih škola, a upitna je i zaštita potrošača. Trgovačkim društvima propisuje se zapošljavanje stručne osobe samo u slučaju primanja naučnika, a u ostalim slučajevima nije im potrebna nikakva kvalifikacija.
Primjedba se odnosi i na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Ovakvim rješenjem građanima se omogućava obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti, što je izravan udar na legalne obrte i trgovačka društva. To će izazvati još veću pojavu rada na crno i sive ekonomije, smatra HOK.
Vezano za druge odredbe prijedloga Zakona o obrtu, Hrvatska obrtnička komora ističe kako nisu sporni ni bitni neposredni izbori za predsjednika HOK-a i područnih obrtničkih komora, jer tko god ih dobije radit će u interesu obrtnika. Sporna je ukupna cijena, izvor financiranja i sama provedba takvih izbora.
U prijedlogu zakona ostala je i odredba o ograničenju komorskog doprinosa, čemu se HOK ne protivi, ali je upitno da li će biti dovoljno sredstava za obavljanje javne ovlasti u strukovnom obrazovanju, jer HOK brine o 28.000 naučnika.
S druge strane, u prijedlogu Zakona koji je Vlada jučer usvojila izmijenjena je odredba iz nacrta zakona kojom se predviđa prethodno mišljenje ministra na Statut i akte Hrvatske obrtničke komore što bi značilo drastično zadiranje u samostalnost Hrvatske obrtničke komore. Hrvatska obrtnička komore slaže se sa postojećim zakonskim rješenjem da ministar potvrđuje usklađenost Statuta sa Zakonom o obrtu, što je sada i prihvaćeno. Ujedno, u jučer usvojenm zakonskom prijedlogu izbačena je na zahtjev HOK-a odredba prema kojoj ako jedno tijelo HOK-a ne obavlja poslove koji su mu dani u nadležnost, ministar nadležan za obrt može ovlastiti drugo tijelo za privremeno obavljanje tih poslova. Ovime bi se direktno zadiralo u upravljanje samostalne, gospodarske, neprofitne, nevladine organizacije i derogiraju se sva njezina tijela.
Novost u Prijedlogu zakona u odnosu na ranije predstavljeni nacrt zakona u veljači je promjena predložene odredbe HOK-a da pomoćnički ispit koji polažu učenici trogodišnjih strukovnih škola postane dio završnog ispita, s čime je bilo suglasno Ministarstvo poduzetništva i obrta, ali konačnu suglasnost nije dalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Prijedlogom zakona definira se da pomoćnički i završni ispiti budu odvojeni, kao što je i sada, što HOK smatra neprikladnim jer učenici umjesto jednog, polažu dva ispita.
U obrazloženju Prijedloga Zakona o obrtu na sjednici Vlade istaknuto je kako se stvaranjem poboljšanog zakonodavnog okvira za obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj, utječe na pojednostavljenje uvjeta obavljanja koji se ne odražavaju negativno na kvalitetu proizvoda odnosno usluge. Prema riječima resornog ministra Gordana Marasa, ovaj zakon je definitivno veliki pomak u odnosu na prethodni jer obrtnike stavlja u bolju poziciju.
