Prije nekoliko godina u Virovitici je osnovana Udruga za borbu protiv ambrozije čija je predsjednica Tea Pšihistal, dopredsjednik prof. Josip Polašek, a tajnica prof. Sandra Matošina Borbaš.
Cilj je Udruge smanjiti količine ambrozije te drugih alergenih biljaka na području Virovitice i Virovitičko-podravske županije kako bi se smanjile alergijske reakcije stanovnika. Udruga edukativnim akcijama podiže svijest građana o štetnosti peluda i korova te potiče njihovo iskorjenjivanje. U Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-podravske županije dobili smo informaciju da oni redovito provode mjerenja i rezultate objavljuju na web stranici http://www.zzjzvpz.hr/izbor/pelud/pelud.htm .
- Mnogi stanovnici Virovitice i drugih mjesta Županije pate od problema prouzročenih alergijskim reakcijama na ambroziju, ali i na druge alergene biljke. Simptomi mogu biti od blagih, ali i ozbiljnijih reakcija najčešće povezanih s teškoćama u disanju. Oko 20 posto stanovnika Virovitice pati od ovih problema, ali tim su postotkom obuhvaćeni samo oni koji se obraćaju liječniku zbog problema, dok je broj stvarnih alergičara vjerojatno višestruko veći - kaže Tea Pšihistal.
Članovi Udruge nerijetko i sami govore o problemima koje imaju kao alergičari i savjetuju:
- Za mene je kasno, već sam obolio od astme, ali za našu djecu i djecu naših susjeda nešto moramo učiniti - rekao je jedan stanovnik prigradskog naselja Rezovac. Potresno je bilo i svjedočenje majke teško oboljele djevojčice.
- Kucala sam na sva vrata, od komunalnih službi do poljoprivrednih inspektora, ali su svi odgovornost prebacivali na druge. Kada sam vidjela da nitko ne haje za moje probleme, sama sam ovoga ljeta po gradu čupala ambroziju - kazala je.
Udruga okruglim stolovima, predavanjima, medijskim nastupima i izravnim razgovorima s poljoprivrednicima i stanovništvom te dijeljenjem promidžbenog materijala pokušava educirati. Osim toga, u kontaktima s dužnosnicima lokalne uprave i samouprave te poljoprivrednim inspekcijama nadziru poštuje li se zakon i pravilnici o suzbijanju alergenih biljaka. Manji gradovi se samostalno organiziraju preko komunalnih službi u suzbijanju tog korova. Primjer grada Virovitice kada su organizirali čupanje biljke s korijenom i za to donositelju plaćali deset lipa po stabljici lijepa je gesta. No, nije svuda tako, neki gradovi jednostavno nemaju sredstava za borbu protiv partizanke, a mnogi i ne mare za te probleme.
