Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska samo su neke od županija koje bi, zbog svog siromaštva, u novom teritorijalnom ustroju zemlje za koju godinu mogle biti ukinute. Proizlazi to iz najava vlasti, ali i njoj bliskih savjetnika, da se kroji novi teritorijalni ustroj zemlje, u kojem bi glavni kriterij za opstanak pojedinih županija, gradova i općina bila njihova ekonomska snaga, odnosno sposobnost da samostalno financiraju vlastite rashode. Osim tog, u obzir bi se uzimali i drugi kriteriji, poput povijesnih i prometnih, no presudan faktor u izboru koje teritorijalne jedinice ostaju, a koje ne, ipak bi bila njihova ekonomska moć.
I dok se oko potrebe smanjenja broja gradova i općina uglavnom svi slažu - a potporu tome dala je i premijerka Jadranka Kosor - koplja se i dalje lome oko sudbine županija. Tako je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, koji je ovih dana izabran u premijerkin savjetnički tim, nedavno ocijenio da bi broj županija, kojih je sada 20, u sljedeće dvije godine trebalo svesti na 10. Lovrinčević nije precizirao koje bi županije trebale opstati, a koje ne, no njegov je prijedlog mnoge odmah podsjetio na nekadašnje zajednice općina, koje su u RH postojale do ljeta 1990.
Povijesne regije
U Hrvatskoj je tada bilo 10 zajednica općina, grupiranih oko vodećih regionalnih središta, pri čemu je i sam Grad Zagreb funcionirao kao mini-zajednica 14 gradskih i prigradskih općina. Te su regije bile zaokružene povijesne i ekonomske cjeline, koje su imale nadležnosti ponajprije u regionalnoj razvojnoj politici. No, njima je i tada malo tko tada bio zadovoljan: istarske su općine (nesupješno) tražile stvaranje svoje zajednice općina, iste je zahtjeve (također neuspješno) postavljao i Zadar, kao i općine u Hrvatskom zagorju, koje su se jedine nakratko i uspjele izdvojiti se u posebnu zajednicu općina. U međuvremenu, promijenila se i država i sustav, a Hrvatska je Ustavom iz 1990. odredila županije kao svoje nove teritorijalne jedinice.
One su konačno "skrojene" potkraj 1992. No, poslodavci, koji sada ulaze u Vladu, nedavno su otvoreno kritizirali postojeći teritorijalni ustroj, zatraživši povratak na stotinjak prijeratnih općina, za koje smatraju da bi bile jeftinije i učinkovitije od sadašnjih 556 gradova i općina.
HSLS-ovo ulje na vatru
Ulje na vatru jučer je dolilo i ponovljeni prijedlog HSLS-a, stranke u vladajućoj koaliciji, da se ukinu županije, a umjesto njih formira pet regija.
- Naš je cilj ekonomičnija i manja lokalna samouprava od ove koju imamo, pa predlažemo da se RH podijeli na pet regija - kazala nam je Đurđa Adlešič, potpredsjednica Vlade iz redova HSLS-a. Precizirala je da se liberali zalažu za stvaranje regija okupljenih oko pet središta - Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke i Splita, kao i za rezanje broja gradova i općina.
Čini se da takva ideja nije strana ni SDP-u, gdje također govore o grupiranju sadašnjih županija u pet do sedam regija. Prema riječima Vojka Obersnela, gradonačelnika Rijeke iz redova SDP-a i predsjednika Udruge gradova, ako se ide u reformu lokalne samouprave, onda bi trebalo stvoriti 5 do 7 mega-županija, pri čemu bi se, osim ekonomskih, u obzir uzimali i povijesni kriteriji.
HDZ za županije
Za razliku od HSLS-a i SDP-a, na predstojeću reformu lokalne samouprave s puno manje entuzijazma gledaju u HSS-u. Prema informacijama iz te stranke, koja sudjeluje u vladajućoj koaliciji, mišljenje je seljaka kako bi najprije trebalo analizirati sadašnji teritorijalni ustroj, pa tek onda donositi odluke o tako važnim stvarima. U HDZ-u, pak, čini se da su skloniji rezanju broja gradova i općina, nego županija. Reforma lokalne samouprave, kaže naš sugovornik iz redova vladajuće stranke, prvenstveno se odnosi na smanjenje broja gradova i općina, dok županije zasad nisu u igri.
Manje gradova i općina - isto birokracije
Smanjenje broja gradova i općina ne znači nužno i da će se smanjiti upravni aparat u njima, upozorava Obersnel, dok će općine koje država odluči ukinuti morati pripojiti nekoj drugoj općini ili gradu, pa će to za posljedicu imati samo manji broj vijećnika u općinskim i gradskim vijećima, a upravni aparat će se zbrinuti najvjerojatnije u novim općinama.
Prema podacima Instituta za javne financije, u lokalnoj samoupravi u RH radi oko 67.000 ljudi, od čega se 29.000 odnosi na zaposlene u komunanim poduzećima, a ostatak na administraciju i zaposlene u lokalnim institucijama.
Usklađivanje s EU: Hrvatska u 3 statističke regije
Za potrebe usporedbi s članicama EU, Hrvatska je podijeljena na tri statističke regije - Sjeverozapadnu, Središnju i Istočnu (Panonsku), te Jadransku Hrvatsku.
Stvaranje statističkih regija sastavni je dio procesa usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Iako se ne radi o regijama u smislu teritorijalnih jedinica, mnogi su već u stvaranju statisitčkih regija vidjeli najave novog teritorijalnog ustroja države.
