Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Gospodarstvo

Virovitičko-podravska županija na posljednjem mjestu po visini plaće

        03.05.2021.         1203 pogleda
Virovitičko-podravska županija na posljednjem mjestu po visini plaće

Iako slove za radišne ljude, zaposleni u Međimurskoj županiji dugo su bili najslabije plaćeni u zemlji. S prosječnom plaćom od 4653 kune bili su još 2016. godine na dnu ljestvice županija, ali proteklih godina situacija se izmijenila. Najnoviji podaci DZS-a za 2019. godinu pokazuju da je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u međuvremenu porasla za 20 posto, na 5589 kuna - piše Jutarnji list.

Posljednje mjesto po visini plaće sada ta je županija prepustila Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj je prosječna plaća 300 kuna manja, iznosi je 5261. 

Tek nešto bolje stoji Bjelovarsko-bilogorska županija s prosječnom plaćom od 5364 kune. U te dvije županije plaće su u tri godine rasle oko deset posto.

Premda je i dalje riječ o regijama u kojima su plaće niske, znatno ispod prosjeka Hrvatske, ostaje činjenica da su rasle različitom dinamikom. 

Glavni je razlog tome, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, pravno-regulativne prirode. 

Minimalna plaća je u tom razdoblju povećana za 20 posto, u bruto iznosu sa 3120 kuna u 2016. na 3750 kuna u 2019. godini. 

A kako su sjeverne županije, prije svega Međimurska i Varaždinska, imale najveći broj zaposlenih u nisko plaćenim sektorima (tekstil, odjeća, obuća, koža, plastika, namještaj), njima je povećanje minimalne plaće najviše išlo u prilog. Kako navodi Danijel Nestić, oko 40 posto zaposlenih u te dvije županije radilo je u nisko plaćenim sektorima, dok je njihov udjel u ukupno zaposlenima u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, primjerice, oko 25 posto. Osim toga, dodaje Danijel Nestić, na sjeveru Hrvatske je niža stopa nezaposlenosti. A ako je manje slobodnih radnika na tržištu, da bi ih angažirali, poslodavci moraju dizati plaće.

Dok na sjeveru Hrvatske prevladavaju nisko plaćeni poslovi, u jadranskim županijama veći značaj imaju ugostiteljstvo i trgovina, dok u Zagrebu dominira javni sektor. 

Najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj imaju zaposleni u Zagrebu, 7468 kuna, što znači da je 42 posto veća od najniže plaće u Virovitičkoj županiji. 

Najveći broj zaposlenih u Zagrebu radi u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, njih oko 96.000, slijedi trgovina s oko 73 tisuće, zatim prerađivačka industrija (41.623), informacije i komunikacije (28.242) te građevinarstvo (24.488).

U svojoj posljednjoj analizi plaća u županijama Hrvatska gospodarska komora navodi kako je prisutna znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima, a u određenoj mjeri rezultira i pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija. 

Izraženije ujednačavanje razine plaća po regijama, međutim, "teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstava regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji". 

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za to su potrebni snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont.

Pogledajte cijelu ljestvicu

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.