Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Gospodarstvo

Virovitičko-podravska županija na posljednjem mjestu po visini plaće

        03.05.2021.         1461 pogleda
Virovitičko-podravska županija na posljednjem mjestu po visini plaće

Iako slove za radišne ljude, zaposleni u Međimurskoj županiji dugo su bili najslabije plaćeni u zemlji. S prosječnom plaćom od 4653 kune bili su još 2016. godine na dnu ljestvice županija, ali proteklih godina situacija se izmijenila. Najnoviji podaci DZS-a za 2019. godinu pokazuju da je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u međuvremenu porasla za 20 posto, na 5589 kuna - piše Jutarnji list.

Posljednje mjesto po visini plaće sada ta je županija prepustila Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj je prosječna plaća 300 kuna manja, iznosi je 5261. 

Tek nešto bolje stoji Bjelovarsko-bilogorska županija s prosječnom plaćom od 5364 kune. U te dvije županije plaće su u tri godine rasle oko deset posto.

Premda je i dalje riječ o regijama u kojima su plaće niske, znatno ispod prosjeka Hrvatske, ostaje činjenica da su rasle različitom dinamikom. 

Glavni je razlog tome, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, pravno-regulativne prirode. 

Minimalna plaća je u tom razdoblju povećana za 20 posto, u bruto iznosu sa 3120 kuna u 2016. na 3750 kuna u 2019. godini. 

A kako su sjeverne županije, prije svega Međimurska i Varaždinska, imale najveći broj zaposlenih u nisko plaćenim sektorima (tekstil, odjeća, obuća, koža, plastika, namještaj), njima je povećanje minimalne plaće najviše išlo u prilog. Kako navodi Danijel Nestić, oko 40 posto zaposlenih u te dvije županije radilo je u nisko plaćenim sektorima, dok je njihov udjel u ukupno zaposlenima u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, primjerice, oko 25 posto. Osim toga, dodaje Danijel Nestić, na sjeveru Hrvatske je niža stopa nezaposlenosti. A ako je manje slobodnih radnika na tržištu, da bi ih angažirali, poslodavci moraju dizati plaće.

Dok na sjeveru Hrvatske prevladavaju nisko plaćeni poslovi, u jadranskim županijama veći značaj imaju ugostiteljstvo i trgovina, dok u Zagrebu dominira javni sektor. 

Najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj imaju zaposleni u Zagrebu, 7468 kuna, što znači da je 42 posto veća od najniže plaće u Virovitičkoj županiji. 

Najveći broj zaposlenih u Zagrebu radi u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, njih oko 96.000, slijedi trgovina s oko 73 tisuće, zatim prerađivačka industrija (41.623), informacije i komunikacije (28.242) te građevinarstvo (24.488).

U svojoj posljednjoj analizi plaća u županijama Hrvatska gospodarska komora navodi kako je prisutna znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima, a u određenoj mjeri rezultira i pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija. 

Izraženije ujednačavanje razine plaća po regijama, međutim, "teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstava regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji". 

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za to su potrebni snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont.

Pogledajte cijelu ljestvicu

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo