Banner
Plenković: Spremni smo prihvatiti kvalitetne oporbene amandmane
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu najviše studenata na anglistici - 120
Milanović nazvao Stožer paraustavnim tijelom
Jandroković: Opet jedna Milanovićeva kontroverzna izjava
Plenković: Optužbe na račun Stožera su ponavljenje, recikliranje tema
Capak ne želi reći koliko je ispričnica za samoizolaciju potpisao
Plenković: Ubrzat ćemo procedure posvajanja djece

  Aktualnosti

Virovitičke pruge nerentabilne, prijeti im zatvaranje !?

        03.06.2006.         4318 pogleda
Virovitičke pruge nerentabilne, prijeti im zatvaranje !?

VIROVITICA, 3. lipnja – Virovitičko-podravske županije nema u Strategija prometnog razvitka, dokumentu koji bi trebao biti podloga razvojnim planovima lokalne uprave, a koji je trenutačno u izradi. Prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture sve pruge na području Virovitičko-podravske županije proglašene su nerentabilnim što bi, nakon petogodišnjeg plana, moglo rezultirati njihovim vjerojatnim zatvaranjem jer nisu u međunarodnom koridoru. «To bi se moglo dogoditi i unatoč tome što su pruge prometno povezane u sa V.b koridorom (Rijeka - Botovo), V.c koridorom (Ploče - B. Manastir) kao i X. koridorom (Dobava - Tovarnik)», objašnjava nam naš izvor, prometni stručnjak, dodavši kako su svi ovi koridori međunarodni i povezivali bi u prometnom smislu stanovnike Slavonije i Baranje sa Europom. Ukoliko bi došlo do zatvaranje pruga sav bi se teret prebacio na «magistralu smrti» što bi dodatno otežao cestovni promet u Virovitičko-podravskoj županiji, a dugoročno gledano moglo bi doći do stagnacije u gospodarstvu, odnosno, do smanjenja ulaganja.

Evo što između ostalog piše u Naciobalnom programu željezničke infrastrukture

Pruga Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj

Tom se prugom obavlja mješoviti promet i vrlo je važna za regionalni promet između sjeverozapadne, sjeveroistočne i središnje Hrvatske. To je jednokolosiječna pruga koja ima uzdužni nagib do 8 promila te vodoravnu geometriju koja omogućuje brzine od 80 do 100 km/h, s iznimkom pojedinih lukova u kojima je brzina ograničena na 60 do 70 km/h i luka na ulazu u kolodvor Našice u kojem je brzina ograničena na 30 km/h. Na pruzi su kolodvori Jalžabet, Ludbreg, Rasinja, (Koprivnica), Bregi, Virje, Đurđevac, Kloštar, Pitomača, Špišić-Bukovica, Virovitica, Suhopolje, Cabuna, Slatina, Čačinci, Zdenci-Orahovica, Đurđenovac, našice, Koška, Bizovac, Josipovac, Osijek, Osijek Donji grad, Nemetin i Sarvaš.


Zadnji remont po dionicama obavljen je: Varaždin – Koprivnica 1985., Koprivnica – Pitomača 1981., Pitomača – Slatina 1978./1980., Slatina – Feričanci 1981.(rabljeno gradivo), Feričanci – Našice 1981., Našice – Osijek 1974./1976., Osijek – Osijek Donji grad 1981. (rabljeno gradivo) i Osijek Donji grad – Dalj 1962. godine (rabljeno gradivo).

Uslijed dotrajalosti kolosijeka na drvenim pragovima i betonskim pragovima zastarjeloga tipa Z1e, a zbog prometne sigurnosti i omogućivanja nastavka prometa do sljedećega remonta najveća dopuštena brzina na dionici Pitomača – Osijek smanjena je sa 80 do 100 km/h na 60 do 80 km/h, a na dionici Osijek – Dalj sa 60 do 80 km/h na 40 km/h.
U srednjoročnom planu nije predviđen remont na ovoj pruzi, a trebao je biti po dionicama: Varaždin – Koprivnica 2010., Koprivnica – Pitomača 2006. Pitomača – Slatina 2003./2005., Slatina – Feričanci još 1998., Feričanci – Našice 2006., Našice – Osijek još 1999./2001., Osijek – Osijek Donji grad još 1996. i Osijek Donji grad – Dalj još 1977. godine.

S obzirom na potrebu velikih ulaganja za dovođenje pruge u relativno zadovoljavajuće uporabno stanje (brzina 50 do 60 km/h, najveća dopuštena masa željezničkih vozila 20 t/o) i njeno održavanje u funkciji s jedne strane te vrlo mali opseg prometa na pruzi s druge strane, nužno je objektivno ocijeniti treba li ovu prugu i dalje održavati u funkciji ili je racionalnije zatvoriti prugu. Ako se pruga u cjelini ili dio pruge zadrži u funkciji, potrebna je obaviti odgovarajuću sanaciju i ojačanje mostova te održavati prugu u funkciji za potrebe teretnoga i putničkoga prometa brzinama od 40 do 60 km/h, ovisno o potrebama putničkoga prometa urediti postojeća i izgraditi nova stajališta, urediti odvodnju, sva križanja željezničke pruge i ceste riješiti u skladu s programom, a naknadno ugraditi uređaje još i na preostalim prijelazima te u urbaniziranim područjima na odgovarajući način osigurati zaštitu od buke.

S obzirom na vrlo uočljivo pogoršanje uporabnoga stanja na ovoj pruzi duljine skoro 250 km i činjenicu da u sljedećem petogodišnjem planu nisu predviđeni remonti, na njoj se mogu očekivati prilično veliki problemi. Do sljedećega remonta najveća dopuštena brzina na najstarijim i najlošijim dionicama morat će se smanjiti na 20 do 40 km/h, a najkritičnije dionice morat će se zatvoriti za promet ako se ne provede najnužnija sanacija (Slatina – Feričanci, Osijek – Dalj). Isto tako i na preostalim dionicama brzina će se morati smanjiti na 50 do 70 km/h. Unatoč smanjenju brzine, pruga će se morati intenzivnije održavati radi očuvanja sigurnoga tijeka prometa. Bit će potrebno zamijeniti veliku količinu dotrajalih pragova s pripadajućim kolosiječnim priborom te određenu količinu prekomjerno istrošenih i oštećenih tračnica u lukovima, ali i dio oštećenih i prekomjerno visinski istrošenih tračnica u pravcu (uglavnom rabljene tračnice tipa S-45), te sanirati pričvršćenje kako tijekom razdoblja visokih temperatura ne bi došlo do deformacije kolosijeka.

U kolodvorima je nužno održati u funkciji za siguran tijek prometa skretnice na glavnim prolaznim i prijamno-otpremnim kolosijecima, što će zahtijevati zamjenu većega broja skretnica, pojedinačnu zamjenu skretničkih dijelova i zamjenu skretničke građe. Prijamno-otpremni kolosijeci koji se intenzivno koriste moraju biti sanirani za siguran tijek prometa. Na preostalim dotrajalim kolodvorskim kolosijecima potrebno je obaviti barem najnužniju sanaciju koja će omogućiti siguran nastavak prometa na njima minimalnom brzinom od 20 km/h, dok bi se u sljedećem srednjoročnom razdoblju svi prijamno-otpremni kolosijeci te utovarno-istovarni kolosijeci s većim opsegom rada morali temeljito sanirati. Potrebno je intenzivno raditi na poboljšanju odvodnoga sustava i sanaciji nestabilnih mjesta na pruzi. U skladu s programom ukidanja, svođenja i osiguranja ŽCPR-a riješiti najkritičnije prijelaze na ovoj pruzi.

Smanjenje brzine bitno će utjecati na produljenje voznih vremena vlakova i smanjenje propusne i prijevozne moći jednokolosiječne pruge. Ako do 2008. godine ne budu ukinuti ili osigurani ŽCPR-i na kojima preglednost s ceste na prugu ne zadovoljava, preko njih morat će se uvesti dopunska ograničenja brzine u skladu sa stvarnom preglednošću s ceste na prugu, što bi moglo donijeti dopunsko produljenje voznih vremena vlakova.


Nakon elektrifikacije i rekonstrukcije željezničke pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje smanjit će se značenje ove pruge za regionalno povezivanje središnje i istočne Hrvatske. Njeno buduće značenje bit će u funkciji povezivanja sjeverozapadne i sjeveroistočne Hrvatske te u manjoj mjeri dalje prema Vojvodini. Dionica Bizovac – Dalj važna je za prigradski željeznički promet na području grada Osijeka. Ovisno o prometnim potrebama prigradskoga prometa u budućem razdoblju, možda će na toj dionici ili dijelu dionice doći do realne potrebe za izgradnjom drugoga kolosijeka i elektrifikacije sustavom AC 25kV/50Hz.. Sličan razvoj moguće je očekivati i na dionici Varaždin – Koprivnica. Na drugim dionicama za sada nije realno očekivati takav porast prometa koji bi zahtijevao izgradnju drugoga kolosijeka.

Prema potrebama trebalo bi rekonstruirati i urediti kolodvore te urediti postojeća i izgraditi nova stajališta. Sve čelične mostove s otvorenim kolnikom trebalo zamijeniti armirano-betonskima ili čeličnima sa zatvorenim kolnikom Sva križanja željezničke pruge i ceste riješiti u skladu s programom, a naknadno ugraditi uređaje još i na preostalim prijelazima, a u gradskim područjima povećati broj prijelaza u dvije razine. U urbaniziranim područjima na odgovarajući način osigurati zaštitu od buke. Pruga se za sada ne nalazi ni na jednom koridoru, niti povezuje koridore, a vrlo mali promet trenutno joj ne ide u prilog. Ako pruga ili dio pruge (dionica Koprivnica - Varaždin) jednoga dana ipak postane dijelom Trans-europske željezničke mreže, onda će se i na ovoj pruzi ili dijelu pruge morati ispuniti tehnički uvjeti propisani za Trans-europsku željezničku mrežu.

Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić odvojnica (rasputnica)

Pruga namijenjena lokalnom putničkom prometu na području zapadne Slavonije i Podravine te lokalnom teretnom prometu prema potrebi. Prugom se odvija mješoviti promet. To je jednokolosiječna pruga koja ima uzdužni nagib po dionicama: Banova Jaruga – Lipik do 10‰ i Lipik – Pčelić do 25‰ te vodoravnu geometriju koja omogućuje brzinu po dionicama: Banova Jaruga – Lipik od 70 do 80 km/h, Lipik – Pivnica od 50 do 60 km/h i Pivnica – Pčelić od 80 do 90 km/h. Na pruzi su kolodvori Lipik, Sirač, Daruvar, Maslenjača i Đulovac te otpremništvo Pakrac.

:
Građevinska duljina pruge iznosi 95,752 km. Najveća dopuštena masa vlakova je A (16,0 t/o i 5,0 t/m), dok je slobodni profil UIC GC. Najveća dopuštena brzina po dionicam je: Banova Jaruga – Lipik 60 km/h, Lipik – Sirač 40 km/h, Sirač – Pivnica 25 km/h i Pivnica – Pčelić 60 km/h. Pruga nije elektrificirana. Na otvorenoj pruzi i u službenim mjestima nema uređaja za osiguranje. Promet se odvija u kolodvorskom razmaku. Ukupni ostvareni promet u 2005. godini je 0,2 mln brt. Ukupni ostvareni promet u 1984. godini bio je 0,85 mln brt.

Zadnji remont rabljenim gradivom obavljen je po dionicama: Banova Jaruga – Brezine-Bujavica 1986., Brezine-Bujavica – Kukunjevac 1996., Kukunjevac – Lipik 2004., Lipik – Pakrac 1976., Pakrac – Daruvar 1980./1982., Daruvar – Maslenjača 1977. Maslenjača – Pivnica 1979./1981. i Pivnica – Pčelić 1987.
Najveća dopuštena brzina je uslijed dostignutoga stupnja dotrajalosti, a zbog prometne sigurnosti i omogućivanja nastavka prometa do sljedećega remonta na pružnoj dionici Lipik – Pivnica smanjena je s prijašnjih 50 do 60 km/h na 20 do 40 km/h.


Općenito, zbog uporabe šesteroosovinskih dizelskih lokomotiva, nepovoljne kolosiječne geometrije (veliki uzdužni nagibi, lukovi maloga polumjera), nezadovoljavajuće odvodnje, nedostatne širine ravnika (planuma) i nedostatka tamponskoga sloja pruga na dionici Lipik – Pivnica brže propada, što ipak zbog vrlo maloga prometa u ovom trenutku nije tako jako izraženo. Isto tako, u lukovima malih polumjera nužno je češće mijenjati prekomjerno istrošene tračnice.


Dotrajalost gornjega ustroja na velikoj duljini pruge vrlo je veliki problem, posebice na dionicama gdje su ugrađene dotrajale i tračnice zastarjelih tipova Xa i Xjž pa je jedini način sanacije cjelovita zamjena kolosijeka. Na pojedinim dionicama više nije moguće dalje smanjivati brzinu i one će se morati zatvoriti za promet ako sanacija izostane, dok se na preostalim dionicama brzina još može smanjivati do najmanje 25 km/h. Neovisno o smanjenju brzine, prekomjerno istrošene tračnice morat će se zamijeniti ispravnima, a nužna je i pojedinačna zamjena dotrajalih pragova većega opsega. Ako se pruga želi zadržati u funkciji, mora se nastaviti s postupnim remontom, prije svega na dionicama sa zastarjelim tipovima tračnica Xa i Xjž. Ipak, najveći problem predstavlja dotrajali vijadukt Krndija kojega je potrebno zamijeniti nasipom ili novim vijaduktom. Takav zahvat je skup i pitanje je hoće li se za njega uskoro moći osigurati financijska sredstva s obzirom na značenje ove pruge i vrlo mali opseg prometa.

U kolodvorima je potrebno održati skretnice u funkciji za siguran tijek prometa uz potrebnu zamjenu pojedinačnu zamjenu kovinskih dijelova i zamjenu skretničke građe. U kolodvorima potrebno je održati u funkciji prijamno-otpremne kolosijeke barem za brzinu od 20 km/h, a u sljedećem razdoblju kolosijeke koji su potrebni za funkcioniranje pruge nužno je temeljito sanirati. Potrebno je oličiti 5 mostova te započeti sa sustavnim uređenjem odvodnje na ovoj pruzi. U skladu s programom ukidanja, svođenja i osiguranja ŽCPR-a riješiti najkritičnije prijelaze na ovoj pruzi.

Ako do 2008. godine ne budu ukinuti ili osigurani ŽCPR-i na kojima preglednost s ceste na prugu ne zadovoljava, preko njih morat će se uvesti dopunska ograničenja brzine u skladu sa stvarnom preglednošću s ceste na prugu, što bi moglo donijeti veliko dopunsko produljenje voznih vremena vlakova i probleme u prometu, jer na 53 prijelaza ne postoji potrebna preglednost niti za sadašnje male brzine vlakova.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.