Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Kazalište

Virovitičanka Dora Golub dramaturginja u Molièreova predstavi Škola za žene HNK Osijek govori za Telegram

  Davor Špišić/Telegram           02.02.2020.         3630 pogleda
Virovitičanka Dora Golub dramaturginja u Molièreova predstavi Škola za žene HNK Osijek govori za Telegram

Tekst je jezivo aktualan. Nevjerojatno je da je i u Molièreovo vrijeme prijeporno bilo pitanje edukacije i to je pitanje sada u Hrvatskoj opet itekako bitno, jer ga preko priče o Zdravstvenom odgoju nasilno pokušavaju kontrolirati razne konzervativne udruge. Miješaju se u obrazovanje i, kao i Molièreov Arnolphe, voljele bi da djevojke ne znaju ni gdje im je klitoris”, užareno iznosi dojmove Davoru Špišiću za Telegram  dramaturginja Dora Golub o radu na Molièreovoj komediji koja se bavi mračnim stranama mizoginije i rodne neravnopravnosti.

“Svaka mizoginija kreće iz straha od žena, straha od ravnopravnosti sa ženom koja se i danas još uvijek shvaća kao niže biće. ‘Škola za žene’ se nažalost slabije izvodi u Hrvatskoj i sve nas je ponovo zapanjila izuzetna aktualnost i lakoća kojom Molière plete svoju mrežu, njegove rečenice su jako potentne i u 21. stoljeću”, kaže Dora.

Ona sa svojim ljubavnim i profesionalnim partnerom Nikolom Zavišićem, jednim od najizazovnijih srpskih redatelja srednje generacije radila na predstavi u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, premijerno izvedena 31.siječnja.

Praizvedena je 1662. godine u pariškom Palais-Royalu

“Škola za žene” (L’École des femmes) Jean-Baptiste Poquelin Molièrea praizvedena je 1662. u Kazalištu Palais-Royal. Groteskno zračeća, a gorka priča o paranoičnom Arnolpheu koji doslovce uzgaja štićenicu Agnes, strpavši je još kao djevojčicu iza samostanskih zidina, da bi mu u budućnosti postala androidna supruga, lišena svijesti o vlastitom tijelu i duši… izazvala je ogorčene napade reakcionarne javnosti. Posebice suparničkih konzervativnih kazališnih trupa.

Mladi Kralj Sunce, Louis XIV., tek se učio apsolutizmu (tek je godinu dana vladao bez tutorstva moćnog kardinala Mazarina) i još uvijek se volio smijati. Daje nalog da se Molièreu isplati neki sitniš (1.000 livra) za subvenciju, a pisac se kralju zahvaljuje oduševljenim pismom. S osporavateljima se duhovito i otrovno obračunava odmah sljedeće godine, napisavši komad “Kritika škole za žene”.

“‘Škola za žene’ očigledno je za tadašnju javnost bila prelascivna zbog načina na koji je Molière tretirao temu mizoginije i mačizma”, kaže redatelj Zavišić, objašnjavajući viziju predstave: “Mi smo u našoj predstavi na neki način i ‘Kritiku škole za žene’ inkorporirali, kroz dva lika, Zakon – muški princip i Slučaj – ženski princip, koji imaju mogućnost da interveniraju u okviru scenskog vremena. Tako da imamo i V-efekt s ironijskom distancom u odnosu na pitanja roda i odnosa prema rodu, ujedno u svrhu osuvremenjavanja samog toka Molièreove priče.”

Zavišićev gard je podatan za tretman Molièrea

Što se tiče redateljskih alata, čini mi se da je Zavišićev neobuzdani (a strašno temeljen na znanju) postbarokni gard upravo podatan za tretman Molièrea. “Tako je”, potvrđuje Nikola, odmah zaneseno opisujući snagu autorskog tima koji s njim stvara taj energetski manirizam.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kazalište