Početkom travnja objavljena je knjiga Vlatka Smiljanića, studenta II. godine Povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, naslova Čaruga: životopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića 1897. – 1925. u izdanju kuće Despot Infinitus d.o.o.
Vlatko je već poznati autor portala Virovitica.net zbog pisanja serijala eseja povijesne tematike „Virovitička povjestica“ (2012. – 2014.).
Knjigu o Čarugi su recenzirali prof. emer. dr. sc. Miroslav Bertoša sa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Puli, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i doc. dr. sc. Krešimir Bušić s Odsjeka za povijest FHS-a te dr. sc. Željko Karaula, znanstveni suradnik Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru. Kazalo imena i toponima izradila je Ružica Bešlić Grbešić, prof. kro. i soc., dipl. bibl., a tekst je lektorirao Karlo Foder, univ. bacc. hist.
U svojoj recenziji prof. emer. dr. sc. Miroslav Bertoša, jedno od najcjenjenijih imena suvremene hrvatske historiografije i čovjek koje je svoje rano djetinjstvo proveo u Virovitici, o knjizi je rekao sljedeće:
„Autor je modernim historiografskim pristupom osvijetlio pojavnost razbojništva, uključujući i osebujnu ličnost slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge, opisao je povijesno ozračje i potresna zbivanja, napose zemljopisnu sredinu, slavonski svijet i mikroprostor sela Slavonske Bare. Njegov stručni i znanstveni pristup te interpretacija kompleksne stvarnosti Čaruginog doba predstavlja neprijeporni prinos historiografiji. Kritičkim je pristupom obradio temu, otklonio stereotipna tumačenja, pučku predaju i mitove često nazočne u pričama i komentarima o razbojništvu i istaknutim razbojnicima. Djelo je višeslojno, no istodobno i interdisciplinarno. Po svojoj strukturi, metodologiji i sveukupnom sadržaju, predstavlja neprijeporni prinos povijesnoj znanosti. Vrijednosti djela pokazuju da je riječ o iznimno talentirano napisanom tekstu, znanstvenom i stručnom metodologijom obrađenoj problematici, o knjizi potkrijepljenoj arhivskim, novinskim i knjiškim izvorima. Autor je, s jedne strane, sažeo dosadašnje podatke, saznanja i tumačenja, dok je, s druge, učinio značajan korak naprijed i u modernoj historiografskoj fakturi prikazao Čarugu kao osebujnu studiju slučaja (eng. Case Study). Kulturnoj antropologiji pripada autorova tvrdnja da je Čaruga lik koji se uvijek vraća mitu. Time se slavonski razbojnik – uza sve razlike – ipak svrstao u plejadu europskih „bandita“ i „primitivnih pobunjenika“ u XIX. i XX. stoljeću o kojima je svoje zanimljive teze postavio engleski povjesničar Eric J. Hobsbawm.“
U svojoj recenziji prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, bivši ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (2003. – 2012.). napisao je:
„Znanstvena i stručna relevantnost teme je neupitna. Knjiga je posvećena razbojničkom životu, „podvizima“, uhićenju, suđenju i tragičnoj sudbini Jovana Stanisavljevića Čaruge. Pisana je kao historiografska biografija na temelju bogatih arhivskih izvora, suvremene periodike i literature. Uz minucioznu raščlambu Čarugina životnoga puta, ubojstava i pljački što ih je on sa svojom družinom počinio, autor iznosi i širu historiografsku analizu društvenoga konteksta Slavonije i Hrvatske u prvim desetljećima XX. stoljeća, napose u razdoblju od 1918. do 1925. Osvjetljava nam društvena izvorišta Zelenoga kadra i hajdučije u turbulentnom razdoblju učvršćivanja vlasti u novoj državi. Knjiga ima i elemente prozopografije jer se u njoj tematizira čitav socijalni krug kojemu su pripadali brojni protagonisti tadašnjih razbojničkih skupina. Pisana je jasnim i razumljivim jezikom, stilski je ujednačena i obogaćena ilustracijama. U tehničkome smislu rukopis zadovoljava sve kriterije znanstvene monografije. Način citiranje proveden je dosljedno, a popis izvora i literature je besprijekoran. U ovom djelu po prvi put se kritički i na izvorima utemeljeno piše o životnome putu najpoznatijega slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge, o njegovoj pljačkaškoj družini i mreži jataka koju je stvorio. Po brojnim novim podacima i sveobuhvatnoj analizi onodobne slavonske hajdučije ovaj tekst u historiografskome smislu predstavlja znanstveni novum.“
Vlatko Smiljanić rođen je 7. srpnja 1995. u Virovitici. Završio je Gimnaziju Petra Preradovića u Virovitici s odličnim uspjehom. Tijekom osnovne i srednje škole sudjelovao je na školskim, županijskim i državnim natjecanjima iz povijesti u svim kategorijama. Objavio je biografiju o Mari Matočec (2010.) te priredio i uredio Sabrana djela Mare Matočec (2017.).
Autor je znanstvenih i stručnih radova te prikaza knjiga i znanstvenih skupova historiografskoga sadržaja. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima o modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti. Obavljao je dužnost studenta-demonstratora iz ukupno 15 visokoučilišnih obveznih i izbornih kolegija. Predsjednik je Društva studenata povijesti „Ivan Lučić Lucius“ (2019. – danas).
Osnivač je i prvi predsjednik Udruge za projektne aktivnosti studenata „Studia Croatica“ (2018. – 2019.). Trenutno je student druge godine diplomskoga studija Povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, član Studentskoga zbora i predstavnik studenata u Vijeću Odsjeka za povijest. Dobitnik je Rektorove nagrade za individualni znanstveni rad (2019.), tri Pročelnikova priznanja za izvannastavne aktivnosti (2017., 2018., 2019.) te Pročelnikove nagrade kao najbolji student završne godine preddiplomskoga studija Povijesti (2018.).
Kada epidemiološka situacija vezana uz koronavirus to bude dozvoljavala, prvo predstavljanje knjige bit će održano u organizaciji Zavičajnoga društva Virovitičana u Zagrebu.
