Popiti dobro vino, a prije toga pojesti ljuti kulen, krvavicu, domaću kobasicu, čvarke s lukom ili kruh namazan masti posipan mljevenom crvenom paprikom u slavonskom ozračju i usred vinograda pravo je zadovoljstvo. Otkrili su ljubitelji dobre kapljice u Slavoniji i Baranji što znači vinski turizam, a iznad svega vinska cesta. Od Iloka pa sve do Feričanaca vinoljupci i ostali hedonisti uživaju već godinama, ali nekako se čini da njihovi susjedi u Virovitičko-podravskoj županiji baš i ne. Još 2007. potaknut je projekt Infrastruktura vinskih cesta Virovitičko-podravske županije, vrijednosti 200.000 kuna potrošenih za projektnu dokumentaciju, što su u jednakoj mjeri financirali gradovi Virovitica, Slatina, Orahovica, Općina Pitomača te Županija. Prijavili su ga na natječaj PHARE programa kako bi dobili šest milijuna kuna, ali nije odobren.
- Vinske ceste u našoj županiji još uvijek nisu zaživjele i počet ćemo raditi na njihovom osposobljavanju. Iako su neke obilježene, ne služe svrsi - dovođenju turista i zaradi. Trebali bismo više učiti od susjeda, pritom mislim na Osječko-baranjsku županiju ili pak Požeško-slavonsku, koje su dosta napredovale u toj vrsti turizma i imaju više ozbiljnijih vinara - istaknula je Martina Jakelić, direktorica županijske Turističke zajednice, spomenuvši da se unutar odobrenih EU projekata planira raditi na orahovačkoj vinskoj cesti, koja ima najveći potencijal.
Te su, 2007. godine planirali urediti četiri vinske ceste s po pet kušaonica i računali na oko pet tisuća gostiju iz zapadne Europe. Svako je domaćinstvo na vinskoj cesti moglo zaraditi i do šest tisuća kuna mjesečno, a kasnije bi projekt obuhvatio i obližnje županije te susjednu Mađarsku. Prema prijedlogu projekta, vinska cesta "Virovitički vidici" označena je i postoji trasa - početak joj je na kraju naselja Golo Brdo, ispod sjevernih obronaka virovitičke Bilogore. Kako doznajemo, donekle su označene i druge, ali su zapuštene, nisu u kompletnoj funkciji jer nema infrastrukture, a mnogi su i odustali.
- Na nekim dijelovima trase virovitičke vinske ceste nema struje i vode i nisu sve ceste dovedene u takvo stanje da mogu biti za masovniji promet kako bi prolazili autobusi. Zato smo tada kandidirali projekt, ali ništa nije odobreno nakon dvije razine evaluacije. U to vrijeme, uprava PHARE davala je pet milijuna eura za regionalne programe, a 110 milijuna eura za državne programe, što naša država nije iskoristila pa su morali vratiti novac. Za sve te četiri ceste napravili smo skupu projektnu dokumentaciju, a kada je stigla odbijenica, sve je stalo, ali čujem da će se uskoro nešto raditi na tom planu u Pitomači i Orahovici - ističe Antun Mihoković, direktor virovitičke Turističke zajednice, koji je radio na odbijenom projektu.
Obnovljena vinska cesta "Stazama frankovke, graševine do zelenog silvanca" prostire se na brežuljkastom predjelu sjevernih obronaka Papuka, vinska cesta "Bilogorsko-aršanjske staze" prostire se na južnim obrocima Bilogore, a središnje područje je na brdu Aršanju. Vinska cesta "Iznad grada" nalazi se na sjevernim obroncima Papuka, iznad Slatine i naselja Sladojevci, Kozice i Lukovac.
- Ako bi se ponovno počeli udruženi projekti, sve ceste bi se mogle obnoviti uz suradnju Virovitičko-podravske županije ili Razvojne agencije VIDRA s gradovima i općinama, a u svrhu razvoja kontinentalnog vinskog turizma, za što županija ima dosta potencijala. O vinskim smo cestama razmišljali prije ostalih, ali se onda stalo. I zato kasnimo, ali nikad nije prekasno - zaključio je Mihoković.
NA NOĆENJE NE MOGU PRIMITI NI JEDAN AUTOBUS PUTNIKA
Našu vinsku cestu zovemu vinski puti Bilogorsko-aršanjske staze i trenutno se na njoj ništa ne radi jer kontinentalni turizam nije razvijen. Bavimo se vinom i bilo bi odlično kada bi puti zaživjeli, ali nemamo ni kapacitete za noćenje i ne možemo primiti ni jedan autobus turista. Ono što je bitno, vina imamo, al' nemamo turista pa više vina ostaje za nas jer se međusobno posjećujemo i malo "spijemo". Naša Turistička zajednica i Općina ne rade na dovođenju turista - kaže uz šalu Alan Pintarić iz Udruge vinogradara, podrumara i voćara Aršanj iz Pitomače.
