Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Novinarstvo i mediji

Vanja Jurić: SLAPP tužbe nanose štetu ne samo novinarima i medijima, nego i cijelom društvu

  Ivica Buljan/HND           17.04.2022.         1134 pogleda
Vanja Jurić: SLAPP tužbe nanose štetu ne samo  novinarima i medijima, nego i cijelom društvu

Bauk SLAPP tužbi i tužakanja novinara postao je jedan od ključnih problem medijskih i novinarskih sloboda. Iz dana u dan protiv novinara i medija podižu se tužbe, a onda se obilaze sudovi te se tako sprečava i onemogućava novinare da rade svoj posao. O tom golemom problemu razgovarali smo s odvjetnicom Vanjom Jurić, jednom od najupućenijih osoba po pitanju SLAPP tužbi u Hrvatskoj.  

Vanja Jurić je sjajna mlada odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i slobodu izražavanja. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je upisala i specijalistički studij Advanced Master of European Studies, na Fakultetu političkih znanosti. 2017. godine završila je kolegij Copyright X na Harvard Law School. Zastupa medijske nakladnike, novinare i aktiviste te je jedna od suosnivača Centra za zaštitu slobode izražavanja Hrvatskog novinarskog društva. Članica je Stručne skupine Europske komisije za SLAPP-tužbe.

Novinari i mediji, i kod nas i u svijetu, se već duže susreću s problemom SLAPP tužbi. HND je četvrtu godinu zaredom proveo anketu o SLAPP tužbama, odnosno općenito o tužbama protiv novinara i medija kojih je u proteklom razdoblju bilo, svake godine, oko 1000. Kako je zapravo nastao i iz čega je proizašao problem SLAPP tužbi?
- To nije problem koji je nastao sada, o SLAPP tužbama govorilo se još osamdesetih godina u SAD-u. Takva vrsta tužbi, dakle, postoji već dugo, ali tek smo ih sada – na razini EU - počeli prepoznavati kao nešto što treba, i u pravnom smislu, odvojiti od ostalih vrsta postupaka.

Problem je nastao kada neke kategorije osoba, financijski i politički moćne, pronašle način kako da zloupotrijebe zakonske odredbe i koriste ih suprotno svrhama radi kojih postoje. Odredbe o kojima govorim postoje, na ovaj ili onaj način, u svim zakonodavstvima i služe zaštiti prava na dostojanstvo, čast i ugled, što je u Hrvatskoj i ustavno pravo. Kod SLAPP tužbi te se odredbe koriste kako bi se pokrenuli različiti postupci koji, zbog troškova koje generiraju,  postaju sami sebi svrha. Problem je i što svi zajedno taj trend nismo prepoznali  ranije pa nismo na vrijeme reagirali pravnim i društvenim alatima koji su nam stajali na raspolaganju. Katalizator je sigurno bio i dugogodišnji odnos politike prema medijima koji je stvorio okruženje u kojem je normalno, pa i poželjno, tužiti medije, čak i kada za to ne postoji činjenična i zakonska osnova. Problem je sigurno i u dijelu dosadašnjih sudskih odluka kojima su sudovi pogrešno usvajali takve tužbene zahtjeve, a time i motivirali potencijalne tužitelje. 

HND poduzima razne aktivnosti kao bi se smanjio štetni negativni utjecaj SLAPP tužbi i drugih tužbi na medije i novinare. Kao odvjetnica godinama se bavite tužbama protiv medija i novinara. Kako vi gledate na te tužbe i kako se suprotstaviti te što treba poduzeti da se taj problem riješi?
- Mislim da se svi možemo složiti da se radi o tužbama koje su štetne za cijelo društvo, s obzirom na to da su sloboda izražavanja i medijske slobode temelj demokracije. Trebali bismo, naime, željeti i poticati novinare i sve pripadnike javnosti da sudjeluju u raspravama o temama od javnog interesa jer je to smisao i snaga slobodnog društva. S obzirom na to da primarni cilj tih tužbi nije zaštita nekog legitimnog prava ili interesa tužitelja, već stvaranje atmosfere straha i autocenzure, ne smijemo ih tretirati kao bilo koji drugi sudski postupak.

O alatima za suzbijanje SLAPP-a već se dosta govori. Važno je osvještavanje problema u najširoj javnosti  i stvaranje okruženja koje će svaki put osuditi pokušaj da se na takav način utječe na javni diskurs o važnim društvenim pitanjima. Jako je važna i edukacija svih koji sudjeluju u tim postupcima, a posebno i sudaca koji donose odluke. Konačno, važno je zakonsko prepoznavanje tih tužbi, kao posebnog instituta, kako bi se u zakone ugradile odredbe koje omogućuju rješavanje takvih postupaka u vrlo ranim fazama.

Ovaj problem prepoznat je i u cijeloj Europi pa tako i parlamentarna skupština Vijeća Europe poduzima akcije na suzbijanu SLAPP tužbi. Vi ste i članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP-tužbe. Što i kakvi se potezi poduzimaju ili će biti poduzeti u toj skupini u pogledu tužbi?
-
Naš rad je sada malo usporen zbog rata u Ukrajini, što je razumljivo. Stručna skupina, kao i podgrupa zadužena za pravnu regulativu, pokušavaju stvoriti neki cjeloviti sustav koji bi omogućio i olakšao borbu protiv SLAPP tužbi i njihovog utjecaja na  vrijednosti kojima težimo. Glavne točke tog sustava, kako sam ranije navela, su osvještavanje problema u javnosti, planiranje i provedbe edukacija za sve osobe koje sudjeluju u tim postupcima i pravno definiranje SLAPP-a, kroz posebnu uredbu i preporuke. To je, naravno, samo početak, s obzirom na to da će, kao i uvijek, ključno biti tumačenje i primjena tih akata u našem sustavu.      

Hrvatska je na samom vrhu po broju SLAPP tužbi u Europi. Zašto je to tako i koje su to naše specifičnosti po pitanju SLAPP tužbi?
-
Mi smo i dalje relativno mlada demokracija pa, kao društvo, još nismo osvijestili sve ono što se drugdje podrazumijeva. Tu primarno mislim na važnost medijskih sloboda i slobode izražavanja, kao temelja društva koje shvaća da baš sva pitanja za koja postoji javni interes trebaju i moraju biti na dnevnom redu, čak i kad to nekome nije ugodno. To je posao medija i svih aktivnih građana – da pitamo, problematiziramo i kritiziramo sve što je društveno važno. Osim, toga, kako sam rekla, u sudskoj smo praksi imali dosta problema s ispravnom primjenom medijskih zakona i tumačenjem ustavnog prava na slobodu izražavanja. Kada sudovi, relativno često, donose odluke kojima usvajaju tužbene zahtjeve koji ne bi smjeli biti usvojeni, poruka je da su takvi postupci legitimni. To, posljedično, motivira sve one koji žele kazniti medije da pokreću takve postupke.

Kod nas je konstanta problem politike i političara koji nastupaju uglavnom deklarativno te kada ne znaju kako riješiti problem osnivaju razne komisije bek konkretnog rezultata. Jednostavno nemaju razumijevanja, odnosno ne žele razumjeti ulogu medija u društvu pa velo često i sami generiraju tužbe ili potiču negativan odnos prema novinarima. Što bi konkretno politika i političari trebali učiniti da smanje štetu za medije i novinare od SLAPP tužbi?
-
Za početak bi veliki korak bio da sami prestanu pokretati sudske postupke protiv medija, što sada nije slučaj. Imamo veliki broj političara koji tuže medije, udruge i aktiviste i dok god je to tako, svi ostali će misliti da je to u redu. Drugo, kod nas je često slučaj da politika krivi medije za različite stvari, iako oni rade upravo ono što im je posao. Mislim da bi trebao postojati konsenzus, na temelju svega ovoga što danas znamo, da bez medija mi danas o ovom društvu ne bismo znali skoro ništa. Politika bi trebala stalno komunicirati o važnosti slobodnih medija i važnosti javne participacije svih građana, ali to nije slučaj.

Veliki je broj je i samih sudaca koji tuže novinare. Zašto je to tako i koliko naši suci, odnosno pravosudni organi razumiju ulogu medija u društvu?
-
Sloboda izražavanja i medijsko pravo razlikuju se ostalih grana prava i jako su „fluidni“, u smislu da je svaki predmet drugačiji i da se okolnosti doista, u svakom pojedinom slučaju, moraju vrlo pažljivo odmjeravati. To zahtijeva veliko znanje i razumijevanje, ne samo zakonskih odredbi i odluka Europskog suda za ljudska prava, već i poznavanje samih medija i njihovog funkcioniranja. Važno mi je prvo reći da ima sudaca koji izvrsno razumiju ove teme, ali doista ima i onih s kojima nije baš tako. Dio sudaca ne prihvaća činjenicu da je njihov profesionalni i javni rad podložan kritici javnosti, kao i javni rad bilo koje druge osobe. Pravosuđe je jedna od grana vlasti, predmet javnog interesa i naprosto podliježe nadzoru. Činjenica je da postoji društveni interes za čuvanjem nepristranosti i autoriteta pravosuđa, ali to ne znači, niti se smije tumačiti kao zabrana kritiziranja sudskih odluka i postupanja sudova, kad za to postoji osnova.

Na nedavnom predstavljanju rezultata istraživanja HND-a o tužbama protiv novinara rekli ste da je to proces i da je najefikasnije sredstvo da se stane na kraj tužakanju novinara i medija stalno educiranje. Što se sve pod tim podrazumijeva?
-
Tako je. Rekla sam da je sustavna edukacija, iako to možda nekome zvuči kao floskula, apsolutno nužna i stvarno to mislim. Možemo imati idealan zakonodavni okvir, ali ako nemamo ljude koji znaju tumačit te zakone na ispravan način i ispravno ih primijeniti, problemi koje imamo će ostati. Mi i danas imamo zakonodavni okvir koji je u redu i koji omogućuje donošenje pravičnih odluka u ovim predmetima, ali istovremeno i dalje imamo puno odluka koje su pogrešne, s dosta nerazumijevanja nekih osnovnih pojmova na kojima se temelji sloboda izražavanja i kojima se ne primjenjuju ispravno ili uopće standardi Europskog suda za ljudska prava i našeg Ustavnog suda. I tu ne mislim samo na sudove, mislim na sve koji sudjeluju u ovim postupcima – dakle i na pravnike i na odvjetnike, pa čak i na izvršna tijela. Primjer je, recimo, nedavno uhićenje dvojice građana koji su na društvenoj mreži kritizirali premijera. Dakle, i danas, ako se naš zakon tumači ispravno – nije bilo osnove za pokretanje postupka protiv njih, a kamoli za uhićenja, ali se to ipak dogodilo. U svakom slučaju, jako je važno da naši pravni fakulteti, kao i pravosudni sustav, počnu voditi računa o nužnosti edukacije. To nije brzo rješenje, ali je jedino koje će donijeti rezultate koje želimo.

Koliko i kako SLAPP tužbe utječu na slobodu novinarstva i novinara i u konačnici na pravo javnosti da bude istinito i kvalitetno informirana?
-
Sigurno je da utječu, zbog takve procjene upravo i jest oformljena stručna skupina Europske komisije kojoj je zadatak pomoći u osmišljavanju nekog cjelovitog rješenja. Ne radi se o (samo) o hrvatskom problemu, nego o pojavi koja je rasprostranjena na području cijele EU. Iako novinari i redakcije u Hrvatskoj vrijedno nastavljaju raditi svoj posao, naivno je misliti da brojne tužbe kojima su izloženi i visoki tužbeni zahtjevi ne utječu na to koliko slobodno rade. To, u konačnici, sigurno utječe i na javnost – čije je pravo primati informacije.

Na koncu što novinari i mediji mogu napraviti da bi neutralizirali štetni utjecaji SLAPP tužbe?      
- To nije nešto što novinari sami mogu neutralizirati, s obzirom na to da ne mogu zaustaviti druge da ih tuže. Ono što mogu jest stalno ispočetka o tome govoriti, upirati na pojedinačne slučajeve i o tome stalno otvarati javnu raspravu. Čini mi se i da je podrška koju mediji pružaju jedni drugima u ovim situacijama nezamjenjiva. Mislim da HND to dosta uspješno i čini, a novinarima je sigurno koristan i HND-ov Centar za zaštitu slobode izražavanja, unutar kojeg odvjetnici koji se bave medijima novinarima pružaju besplatno pravno savjetovanje i zastupanje u različitim vrstama postupaka.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Novinarstvo i mediji