Evo gdje leže korijeni uspješnog i cijenjenog Viroexpa, međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede. Virovitica je oduvijek bio sajamski grad, tekstovi iz starih novina potvrđuju da je sajmovanje bilo dobro prihvaćeno, a Virovitičani sjajni organizatori. Našli smo tri članka iz lista Napredni gospodar (veljača, 1929.) koji je svakog prvog u mjesecu izlazio u Osijeku. Autor članka kojeg donosimo danasm Franjo Pakaci,živio je u Danskoj, u Virovitcu je slučajno doputovao i ugodno se iznenadio. Osim toga iz njegovog osvrta saznajemo da su neki problemi vječni....
Pročitajte, vrijedno je čitanja.
Dolazeći iz Danske, danas bez sumnje gospodarski jedna od najnaprednijih zemalja, u domovinu na svoje praznike, slučajno sam doputovao u Viroviticu, gdje se baš tog dana završavala Gospodarsko-kulturna izložba. Pogledao sam tu izložbu i ugodno se iznenadio. Uvijek živeći u kulturnoj Danskoj živjela je u meni jedna velika nada i jaka želja: da se i mi sa svim svojim silama otresemo dosadašnjeg načina rada ukoliko je bio loš i bezuspješan, pa da se mudrijim i smišljenim radom, agilnošću i naročito dobrom svojom aktivnom voljom ugledamo u promjer naprednih zemalja i tako pođemo putem prosvjećivanja i upućivanja naroda u susret boljoj i ljepšoj budućnosti. Bio sam ugodno iznenađen, kada sam baš pregledavajući spomenutu Gospodarsko-kulturnu izložbu konstatirao da se i kod nas počelo već raditi i bolje i odlučnije, da se postigne taj cilj.
No, konstatirao sam još nešto. Dok su neki vrijedni pojedinci bez obzira na lične žrtve bez bojazni pred golemom zadaćom uložili sav svoj trud i volju da stignu željenu svrhu, kao n.pr. oblasni agronom g.ing Fran Salaj, veterinar g. Lovro Bakotić, školovani gospodar i seljak g. Josip Salajić te gđe.Krpan i Strauss uz mnogo drugih, oni koji su naviše zvani da potpomognu ovakav rodoljubiv pothvat, učiniše kao da ih se on uopće ne tiče.
Jer kako se nače može shvatiti, da državne vlasti na molbu za sniženje takse za mađarski vizum, što je po broju najavljenih posjetilaca iz Barča igralo i te kakovu ulogu, nisu do danas još ni odgovorile? Protivno tome, vrlo je ugodno čuti, koliko je interesa ovoj izložbi uz materijalnu pomoć iskazao osječki Oblasni odbor s odjelnim predsjednikom g.Čmelikom na čelu.
To je najbolji dokaz, koliko blagotvorno djeluju naše samouprave. A to je ugodna konstatacija i povećanje naših nada.
Gospodarsko-kulturna izložba u Virovitici i ako je imala pokrajinski karakter, bezuvjetno predstavlja uzornu organizaciju pothvata ovakve vrste. Ja se sam zaista ne sjećam da sam u Danskoj u gradiću s 10 hiljada stanovnika naišao na što bolje. Hoću zato da u nekoliko redaka opišem samu izložbu svratim pažnju naše javnosti na taj plodonosan rad.
Kroz odjeljenje ukrašeno cvijećem dolazi se u glavni dio izložbe; poljoprivredni odio, koji pruža utisak marke ruke i dobrog ukusa aranžera. Uz sve vrste žitarica, podjednako u zrnu i klasu, naročito je interesantna zbirka žitarica, kako su izlazile iz vršećeg stroja bez naročitih čišćenja. Tako se upoznaje i kvaliteta samih strojeva. U toj zbirci ističe se kotar Požega, čime se dokazuje dobar uticaj požeške oblasne ratarnice.
U gospodarskom odjeljenju učestvuju osim seljaka-izlagača još i stanica za selekciju bilja državnog dobra Belje i Oblasna sjemenarska postaja iz Križevaca (ravnatelj g. dr Korić), što je djelovao naročito poučno.
Odjelima ukuhanog i svježeg voća, gospodarskih strojeva, umjetnog gnojiva, grožđa i vina, pčelarskih proizvoda i aparata, centrifuga itd.upotpunjen je poljoprivredni odio. Radovi domaćih obrtnika, bogatstvo ručnih, seljačkih i školskih radova i narodnih nošnji, prikaz izrađivanja lana i konoplje do platna po seljakinjama iz Đurđevca, strojevi za šivanje, ljekovito bilje, higijenska izložba, izložba gospodarskih knjiga, trofeji lovaca, umjetnički fotografski radovi, odio loznog rasadnika- to su, eto, odjeli predmeti koji su bili, osim već spomenutog gospodarskog odjeljenja zastupani na izložbi.
Treba još spomenuti i izložbu krupne i sitne stoke na dan otvorenja. Od čistokrvnih goveda simentalske pasmine izložilo je 25 izlagača 52 grla, od križanih goveda 45 izlagača 70 priplodnih grla, uz mnoštvo konja i svinja. Od sitne stoke izloženo je peradi, kunića i golubova.
U svemu dakle ova je izložba vandredno uspjela i ona daje primjer, kako treba da se organiziraju ovakvi pothvati. Za uspjeh pak govori i posjet od nekih 15.000 osoba.Ujedno je za vrijeme izložbe održano 7 gospodarsko-prosvjetnih predavanja uz pratnju filma i dijapozitiva. A to je bezuvjetno rad, kojemu se treba diviti.
Nadajmo se da će ovaj primjer naći dovoljno sljedbenika, a sve to u korist podizanja prosvjete u našem narodu.
