Približno 22 tisuće SDP-ovaca s pravom glasa pozvano je u subotu na birališta u svojim stranačkim organizacijama kako bi izabrali novo vodstvo. Birali su se ljudi za Glavni odbor, Predsjedništvo te predsjednik ili predsjednica stranke, a za tu se dužnost natjecalo petero kandidata. Na izbore je izišlo 8588 članova, ili njih 40 posto, a rezultati su bili sljedeći: Siniša Hajdaš Dončić (48,78 posto), Mladen Kešer (10,51), Sanja Major (9,97), Mirando Mrsić (10,12 posto) i Zoran Paunović (20,65 posto). To znači da u drugi krug izbora za predsjednika idu Siniša Hajdaš Dončić i Zoran Paunović. Članice i članovi SDP-a birali su i 17 članova Predsjedništva stranke u šest izbornih jedinica, uz poštivanje regionalne kvote, zip-modela i uvođenje pripadnika Foruma mladih u vodstvo stranke. Najviše glasova članova stranke dobili su Biljana Borzan, Mirela Ahmetović, Mišel Jakšić i Ranko Ostojić, koji automatski postaju potpredsjednici stanke.
Osim njih, u Predsjedništvo su izabrani Sabina Glasovac, Joško Klisović, Mihael Zmajlović, Tonino Picula, Zlatko Komadina, Kristina Ikić Baniček, Sandra Krpan, Ante Bilić, Ivana Marković, Jasenka Auguštan Pentek, Marija Lugarić, Mario Milinković i Lovro Lukavečki.
Nakon objave rezultata, kandidati za predsjednika SDP-a dali su izjave, a prvi je pred kamere stao Siniša Hajdaš Dončić. “Čestitam gospodinu Paunoviću na ulasku u drugi krug. Veselim se novoj izbornoj utakmici, to mi nije strano. Smatram da energijom znanjem i iskustvom mogu voditi SDP do pobjede. SDP prvi, a ne drugi”, bio je kratak Hajdaš Dončić čestitavši svim kandidatima. Nije imao nikakvu poruku za protukandidata, ali nada se boljoj izlaznosti u drugom krugu.
Paunović rezultate izbora nije čekao u stranačkoj središnjici na Iblerovu trgu nego u svojoj matičnoj organizaciji u Makarskoj gdje su ga kamere HRT-a zatekle u dobrom raspoloženju. “Ovom bih prilikom htio zahvaliti svima koji su mi dali glas. Osjećam se kao Goran Ivanišević 2001. godine kada je osvojio Wimbledon na pozivnicu, jer je isto tako meni bila onemogućena kandidatura. Međutim, žalbom sam uspio ući među kandidate. I evo, ovo je zapravo dokaz da jako veliki broj ljudi želi promjene u SDP-u. U drugom krugu je sve otvoreno”, rekao je Paunović.
Mirando Mrsić bio je otvoren i direktan u govoru. “Pozivam sve birače da izađu u drugi krug i zahvaljujem se onima koji su izašli i glasali za novi SDP. Nažalost, rezultat je takav kakav je, ali poštujem ga. Pozivam birače da izađu u drugom krugu i da daju glas Zoranu Paunoviću”, izjavio je Mrsić.
Njegove riječi podržao je i Mladen Kešer. “Hvala svima koji su mi dali povjerenje jer su me obvezali da dam još više za SDP. Pozivam birače da izađu u drugom krugu i da daju glas Zoranu Paunoviću.”
Sanja Major se također zahvalila svima koji su izašli na izbore. “Ovo pokazuje da bez jake političke figure ne možete ništa postići u ovoj stranci. Čestitam kandidatima koji su ušli u drugi krug. Bilo je jako napeto, postojala je varijanta da sve bude gotovo u prvom krugu. Neću se izjasniti oko podrške, ali pozivam kolege da nastave govoriti o socijaldemokratskom programu. Skromno bih rekla da sam ih ja natjerala na to. Nadam se da će se pridržavati svega što su najavljivali u kampanji.”
Kako su glasali SDP-ovci Virovitičko-podravske županije
U Glavni odbor SDP-a iz Virovitčko-podravske županije ušli su Nada Pitnar sa sto posto glasova i Rade Medenica (53 posto) od četvero kandiata. Za članove predsjedništva iz pet slavonskih županija najviše glasova dobili su Biljana Borzan i Mario Milinković s čim su jako zadovoljni. Što se izbora za predsjednika stranke tiče Dončić je dobio 51,5 posto glasova, Paunović 25,5, Kešer 17,9, Mršić 4, a Major 2,6 posto.
Predsjednik Županijske organizaicje i saborski zastupnik Mate Vukušić izjavio nam je kako od novog vodstva je očekuje da se SDP konačno vrati svom izvornom političkom putu. " A to su, reći ću bez imalo ustezanja, staze na koje nas je doveo i vodio Ivica Račan do 2004. godine kada je stranka bila značajan faktor na prostorima hrvatske političke scene. U svim drugim utakmicama, uz iznimku 2011., nakon onog katastrofalnog vođenje države Ive Sanadera i Jadranke Kosor, kada je odgovornost za državu preuzeo Zoran Milanović. Pokušao srediti i očistiti, nešto malo, ali očito da jedan mandat nije dovoljan za sve ono što HDZ može uništiti. Znate i sami da je za srušiti zgradu potreban jedan dan, a za izgradit je treba malo više vremena", rekao je Vukušić.
Povratak na Račanove staze obrazložio je i činjenicom uspjeha novih stranaka ne lijevom političkom spektru do nedavno Radničke fronte, a sada Možemo! koja je značajan faktor, pogotovo u Zagrebu i okolici. "Sve su to bivši članovi SDP-a koji su u te lijeve frakcije otišli nezadovoljni stranačkom politikom i nekoliko-godišnjim trvenjem struje Davora Bernardića i Peđe Grbina. Dolazi vrijeme za nove ljude, imali smo pet kandidata, dva su otišla u drugi krug. Ne mogu reći da su svi bili sto posto bili idealni za predsjednika , ali tko god sljedeće subote pobijedi morat će dokazati da je sposoban vratiti SDP na stare staze. A ono što je najbitnije je okupiti ekipu jer do sada to nismo imali", kazao je saborski zastupnik.
Dodao je kako SDP-u fali jači utjecaj na političku sceni Hrvatske. "On je, mora se priznati, zanemariv bez obzira na 37 saborskih zastupnika. Svi smo dosta aktivni, imali smo i prilično uspješnih nastupa. Spomenut ću samo jedan od mojih vezano za situaciju u Hrvatskom šumama koje, prošlogodišnje elementarne nepogode u Spačvanskom bazenu, nisu odradile posao kako su trebale. Tamo je palo tri milijuna kubika drvne mase koju ta državna tvrtka u godinu dana nije uspjela riješiti. Bojim se da će, isključivo nemarom uprave, do proljeća iduće godine šteta na tom području biti blizu milijardu eura. Zahtjevan i jako težak posao herojski su i junački odradili tek ljudi na sjeći i čišćenju, a uprava u godinu dana nije uspjela riješiti tri milijuna kubika iako im je godišnja proizvodnja 6, 2 milijun. To im je trebao biti prioritet kako bi se spasila kvaliteta je nije isto prodati nekome furnir za 700 eura ili ga sada prisilno nuditi za 150 ili 200. Pogotovo u svjetlu novog stanja na tržištu kada je industrija u Njemačkoj i Italiji u padu i nema potrebe hrvatskim drvetom koji stoji na lagerima i čeka neka bolja vremena, a od samog čekanja propada", zaključio je Vukušić.
