Nakon više od 30 godina, proglašen je drugi rezervat biosfere u Hrvatskoj (prva je planina Velebit, proglašena 1977. godine). Površina rezervata u Hrvatskoj iznosi 395 860,7 ha i proteže se kroz 6 sjevernih hrvatskih županija. Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i močvarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinjskih vrsta posebice ptica i riba.
Inicijativu za proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav potaknuo je njemački Euronatur kojeg su potom podržali WWF i hrvatske udruge za zaštitu okoliša.
Zaštita u kategoriji rezervata biosfere u Hrvatskoj temelji se na Regionalnom parku Mura - Drava i Parku prirode Kopački rit te ekološkoj mreži RH. Pristupanjem UNESCO-voj mreži rezervata biosfere, prepoznata je izuzetna prirodna vrijednost ovog prostora na svjetskoj i europskoj razini. Stručnu podlogu za Regionalni park Mura - Drava i nominacijski materijal za rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a nominacijski proces i međunarodnu suradnju provelo je i koordiniralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz podršku Hrvatskog odbora za UNESCO-v MAB program.
Svaki rezervat biosfere treba ispuniti tri funkcije koje se međusobno nadopunjuju: zaštitnu funkciju, razvojnu funkciju i logističku funkciju. Rezervati biosfere su međunarodno priznati oblik zaštite koji promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode odnosno pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.
Tim povodom WWF i partnerske nevladine organizacije pozvale su Vladu da provodi projekte koji su u skladu s očekivanjima UNESCA-a naglasivši značaj i potrebu očuvanja novostvorenog UNESCO-vog područja
„Ponosni smo što je UNESCO prihvatio nominacije i proglasio to područje svojom baštinom. Međunarodne organizacije Euronatur i WWF su napravile prve napore u prepoznavanju ovog područja kao rezervata biosfere još prije desetak godina, otkad su aktivno radile na prepoznavanju i zaštiti ovog područja u suradnji s partnerskim organizacijama. U posljednje dvije godine provodi se projekt „Zaštita Europske Amazone" čiji je glavni cilj upravo pomoć državama u nominiranju tog područja pri UNESCO-u. Nakon ovog priznanja, nevladine organizacije vjeruju da će i Austrija, Slovenija i Srbija slijediti primjer Hrvatske i Mađarske, te da će već iduće godine cjelokupni rezervat biti proglašen UNESCO-vom baštinom", piše u pozivu.
„Moramo biti svjesni da se u istom trenutku na području Mure Drave i Dunava planiraju veliki infrastrukturni projekti koji će degradirati biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja. To je kontradiktorno ovom priznanju te pozivamo Vladu Republike Hrvatske da provodi isključivo projekte koji su u skladu s očekivanjima UNESCO-a", ističe Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediranskog programa.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
