Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Poljoprivreda

Uloga regionalne i lokalne samouprave u provedbi politike ruralnog razvoja

        24.11.2018.         3335 pogleda
Uloga regionalne i lokalne samouprave u provedbi politike ruralnog razvoja

Na trećoj tematskoj sjednici Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ sudionici konferencije raspravljali su o ulozi tijela lokalne i regionalne uprave u provedbi politike ruralnog razvoja.

U uvodnom izlaganju Chiara Dellapasqua iz Europske komisije iznijela je ključne elemente prijedloga Europske komisije o ulozi regionalne i lokalne samouprave. Istaknula je kako je do sada EU imala zajedničku politiku ruralnog razvoja u kojoj su države članice morale poštivati određena pravila, no iskustvo je pokazalo da bi se model uvjetovanja mogao poboljšati.

– Novi model zajedničke politike bit će temeljen na rezultatima. U prijedlogu Komisije došlo je do rebalansiranja obveza i odgovornosti između država članica i lokalnih vlasti, istaknula je Dellapasqua. Europska unija, naglasila je, odredit će devet ciljeva, a države članice bit će odgovorne za prepoznavanje potreba u posebnim ruralnim područjima te će trebati svojim intervencijama naći rješenje za te potrebe. Jednom godišnje provodit će se provjera da li je država članica na putu postizanja cilja, a rezultati politike ruralnog razvoja bit će predstavljeni Europskoj komisiji. – Osnovni princip ove reforme je pojednostavljenje, administracija će biti u jednostavnijim okvirima, više će se koristiti tehnologija i savjetovanje, naglasila je Dellapasqua.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo, prehrambenu industriju i posebne usluge Zastupničkog doma Republike Rumunjske Aleksandru Stanescu u svom je izlaganju naglasio kako je potrebno uključiti lokalne vlasti i stanovnike ruralnog područja u ostvarivanje održivog razvoja. Kao prioritete ruralnog razvoja naveo je generacijsku obnovu, gospodarsko stabiliziranje ruralnog stanovništva i usmjeravanje prema načinu života prilagođenog mlađim generacijama, ostvarivanje tzv. pametnih sela i povećanje vitalnosti ruralnih područja, te povećanje efikasnosti. - Selo se ne treba financirati isključivo iz sredstava Europske unije, već moramo razmišljati o javno-privatnom partnerstvu i ulaganju iz državnih programa i fondova, u skladu s novim ZPP-om, istaknuo je Stanescu. Kao problem navodi kako je predloženi proračun za ZPP samo 27 posto ukupnog proračuna Europske unije, dok je 1985. godine taj proračun iznosio 75 posto ukupnog proračuna EU, što nedvojbeno pridonosi smanjenju radne snage u ruralnim područjima.

Predsjednica Udruženja „Najbolje z Međimurja“ Valentina Hažić predstavila je rad udruženja i svog obiteljskog gospodarstva od kojeg je i krenula u uvođenje promjena – od klasične poljoprivredne proizvodnje prešavši na preradu. Taj put uvođenja promjena počela su slijediti i ostala poljoprivredna gospodarstva u najmanjoj hrvatskoj regiji. Cilj je udruženja pomoći manjim proizvođačima etablirati se na tržištu, gradeći zajedništvo, unatoč tome što su proizvođači međusobno konkurentni.  – Odlučili smo da naš proizvod neće prodavati lijepa etiketa i dizajn, već povjerenje prema kupcima. Potrošači žele znati što jedu, a mi im dajemo točnu i transparentnu informaciju., istaknula je Hažić. Kao primjer međusobne suradnje navela je suradnju s toplicama Sveti Martin, koji prodaju i reklamiraju njihove proizvode, rade im marketing, organiziraju izlete na njihova gospodarstva i na taj način se razvija cijela lokalna zajednica i svi sudjeluju u razvoju poljoprivrede, te se jamči ostanak mladih ljudi na selu.

Portugalski predstavnik António Costa Silva u svom je obraćanju  izrazio zabrinutost radi smanjenja sredstava namijenjenih ruralnom razvoju koje bi mogle prouzročiti velike razlike među državama članicama jer su neke države, kao Portugal, zbog svog geografskog položaja podložnije klimatskim promjenama.

U nastavku sastanka sudionici su raspravljali i o nužnosti pojednostavljenja administracije, opadanju ruralnog stanovništva, učinkovitom upravljanju viškom prehrambenih proizvoda, opadanju vrijednosti zemljišta.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Tomislav Panenić zaključno je predstavio izazove pred kojima se Hrvatska, kao vanjska granica Europske unije, susreće. Istaknuo je kako migrantska kriza još više otežava život na tim područjima, koje je demografski opustjelo demografski i ekonomski nazaduje. – Postoje otegotne okolnosti za život na vanjskim granicama Europske unije, ljudi koji žive na takvim područjima osjećaju da mjere kojima se pomaže ruralnom stanovništvu apsolutno nisu dostatne, naglasio je Panenić

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda