Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Županija

Ukidanje županija: Lijeva opcija sklonija smanjivanju dok je desna za očuvanja njihova broja

  Ivana Erceg Matijašević/Tportal           07.03.2015.         10717 pogleda
Ukidanje županija: Lijeva opcija sklonija smanjivanju dok je desna za očuvanja njihova broja

Svaki put kad ekonomski i pravni stručnjaci ukažu na nužnosti novog teritorijalnog preustroja, jer je postojeće stanje postalo neodrživo, njihovi predstavnici krenu u protuofenzivu ili narodski rečeno – u bitku za vlastito samoodržanje. Lijeva opcija sklonija je smanjivanju broja, ali ništa ne poduzima po tom pitanju, dok je desna, odnosno HDZ upravo u kampanji očuvanja njihova broja, što ne treba niti čuditi, jer iz njihovih su redova dolazi više od polovice župana.

U vlastitoj borbi za samoodržanjem iz Hrvatske zajednice županija, kojoj je na čelu HDZ-ov župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić, kao argument u prilog tezi da županije nisu veliki potrošači javnog novca ističu kako imaju manje zaposlenih nego Fina, no potonji im tu tvrdnju pobili na više osnova.

Zaposlenici svih županija čine samo 0,85 posto od ukupno 230.000 državnih službenika. Samo Fina ima više zaposlenih nego sve županije zajedno', rekao je Ivica Bošnjak iz Hrvatske zajednice županija ne navodeći pritom koliko je zaposlenih u prozvanoj Fini, a koliko u županijama.

Službene brojke do kojih je došao tportal.hr ne idu u prilog tvrdnjama Ivice Bošnjaka, jer kad se sve zbroji i oduzme, Fina zapošljava 3.153 (na 168 lokacija), a sve hrvatske županije uključujući i Grad Zagreb (koji također ima status županije), 4.935 zaposlenika.

Naime, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo uprave, na dan 31. prosinca 2013. u upravnim tijelima županija bilo je zaposleno ukupno 2.109 službenika i namještenika, u Gradu Zagrebu 2.826, dakle, sveukupno 4.935 zaposlenih. Pritom valja napomenuti da u ovaj broj nisu uključeni zaposleni na javnim radovima kao ni zaposlenici ustanova i trgovačkih društava i drugih pravnih osoba čiji je osnivač ili vlasnik županija, odnosno Grad Zagreb, a isto tako ni izabrani dužnosnici – župani, gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici.
Usporedba Fine s hrvatskim županijama ne štima i na drugim osnovama, kako s aspekta statusa njihovih zaposlenika tako i u odnosu na državni proračun.
Iz Fine ističu da njihovi radnici nisu državni službenici i namještenici u smislu Zakona, a Fina nije korisnik državnog proračuna, državnih subvencija niti državnih jamstava. 'Dapače, prema Zakonu o Financijskoj agenciji, 50 posto ostvarene dobiti Financijske agencije prihod je Državnog proračuna. Želimo istaknuti da Fina ostvaruje 69 posto prihoda na komercijalnom tržištu, gdje se natječe s ostalim tvrtkama', rekli su nam iz odnosa s javnošću ove agencije.
Za razliku od Fine čiji prihodi itekako pridonose državnom proračunu, prema recentnim podacima Instituta za javne financije o istom tom proračunu je ovisno čak 17 županija, a njih samo četiri (Zagrebačka županija, Grad Zagreb, Primorsko-goransku te Istarsku županiju) više uplate u državni proračun nego što iz njega dobiju.
Institut za javne financije utvrdio je također da su županije od 2011. od 2013. potrošile 129 milijardi kuna iz državnog proračuna te su izrazili zabrinutost što ih čak 17 troši više nego što privređuju proračunu, od čega ih pet bilježi negativnu razliku veću od milijardu kuna.
Takva situacija, upozorio je Anto Bajo iz Instituta za javne financije koji je došao do spomenutih podataka, nije održiva i potrebno je poduzeti neke mjere. Analiza je, osim toga, pokazala i da se u županijama donose političke odluke koje nemaju podlogu u gospodarskoj snazi.
'U upravi 320 lokalnih jedinica zaposleno do deset zaposlenika, i to isključivo na političkim funkcijama i da stoga sustav i ne može biti učinkovit', otkrio je zagrebački HNS-ovac Josip Jambrač na okruglom stolu o teritorijalnom preustroju u organizaciji HAZU-a.

HDZ-ov Tomislav Tolušić s pozicije predsjednika Hrvatske zajednice županija slaže se da je sadašnje stanje apsurdno jer 17 županija manje uprihodi nego što potroši. No odgovornost za to prebacuje na državu i, po njemu, lošu fiskalnu i poreznu politika. 'Samo su slavonske županije u minusu 5,9 milijardi kuna. Broj županija ne treba smanjiti, nego ih treba reorganizirati', kazao je Tolušić u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'.
SDP-ov Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, koja je u plusu dvije i pol tisuće kuna po stanovniku, smatra da je analiza Instituta utemeljena. Prema njegovu mišljenju takva (loša) situacija posljedica je gospodarske nerazvijenosti Hrvatske, a može se popraviti decentralizacijom i povećanjem efikasnosti.
'Ukidanje županija političko je pitanje. U načelu lijeva opcija to želi, a desna ne', poručio je Komadina u emisiji Hrvatskog radija.
Kako bi se izbjeglo političko prepucavanje o (ne)ukidanju županija, ministar uprave Arsen Bauk o tom bi pitanju proveo referendum iako drži da se broj županija treba smanjiti.Predstavnici dviju vodećih političkih opcija se slažu da se nešto treba učiniti na preustroju Hrvatske, ali se, naravno, ne mogu dogovoriti na koji način je to najbolje učiniti.
Za razliku od političara, u Hrvatskoj postoje stručnjaci koji itekako znaju kakav bi teritorijalni ustroj građanima donio najviše blagodati. Profesor Aleksandar Toskić s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu predlaže podjele Hrvatske na pet regija i 123 općine grupirane oko gradova koji imaju gravitacijsku ulogu u pojedinim sredinama kao što je bio slučaj u sustavu općina od 1963. do 1992. kada se odvijao snažan proces deagrarizacije i urbanizacije. Pojasnio je da u sadašnjem sustavu ti gradovi više nemaju toliku razvojnu ulogu jer sustav pogoduje jedino sjedištima županija. Na okruglom stolu koji je na temu teritorijalnog preustroja Hrvatske organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti profesor Toskić je također upozorio da je mreža gradova u Hrvatskoj asimetrična, posebno u gorskoj Hrvatskoj i da dominiraju mala i disperzirana naselja. 'Čak 82 posto svih naselja ima manje od 500 stanovnika', dodao je.

Profesor dr. sc. Ivan Koprić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kao jedan od najvećih nedostataka hrvatskog sustava istaknuo je činjenicu da ne postoji jednaka kvaliteta usluge u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao primjerice u Švedskoj.

'Međutim, u reforme se ne može ići na silu, o čemu govori primjer Grčke koja je na traženje Trojke provela reformu teritorijalnog ustroja i smanjila broj jedinica, no jednaki su ostali i njihovi učinci i troškovi za zaposlenike', upozorio je Koprić.

 

Administracija u županijama buja

Boro Grubišić iz HDSSB-a u Saboru je ustvrdio da velike stranke reforme odbijaju jer žele zaštititi vlastiti kadar. 'Administracija u županijama buja. Dobio sam podatak da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji do prije tri godine bilo 60 zaposlenih. Navodno ih je sada 120 i sada je to problem jer okvir za plaće može biti maksimalno 20 posto proračuna županije', upozorio je Grubišić. Primjerice, 20 hrvatskih županija 31. prosinca 2012. ukupno je zapošljavalo 1.991 osobu, a godinu dana kasnije ta je brojka narasla na 2.109.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Županija