Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Hrvatske udruge malih proizvođača mlijeka, koji u ukupnom broju njegovih proizvođača, broj ih se s 14.000 iz 2009. godine danas sveo na 3500, sudjeluju i do 90 posto - doznaje Glas Slavonije.
Procjenjuje to inicijator udruživanja Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, u Brodsko-posavskoj županiji. Dugogodišnji pad u mliječnom sektoru ne jenjava i mjesečno iznosi šest posto, a ovom inicijativom mali proizvođači žele snažniji nastup u svojim zahtjevima i zaštiti interesa, a to je u prvom redu otkupna cijena, koja se sada kreće oko tri kune. Klasnić kaže da inicijativa računa na proizvođače s proizvodnjom od 100 do 150 tisuća litara godišnje. Poput proizvođača s većom proizvodnjom od te, i mali proizvođači traže otkupnu cijenu mlijeka od četiri kune.
"Mi koji smo opstali pravi smo umjetnici i zaljubljenici u ono što znamo raditi, a mi mali trenutno dobivamo maksimalno do tri kune po litri. Stručnjaci s agronomskog fakulteta izradili su bilancu ulaznih troškova i cijene mlijeka te bi prema njihovu izračunu otkupna cijena, sa svim subvencijama i da bi bili na na pozitivnoj nuli, trebala biti četiri kune, i to treba biti otkupna cijena za sve, i male i velike", kaže Klasnić. Prema posljednjem, njegovo je mlijeko, s tim što mu vrijednosti padaju zbog suše, imalo otkupnu cijenu od 2,90 kuna. "Posljednji put mlijeko mi je dosegnulo tri kune prije 15 godina, no tada su vrijedile drukčije brojke i relacije", kaže taj Kobašanin. OPG Klasnićevih, čija nositeljica je supruga, a Ivan je član, sada ima 20 muznih krava, a s tovom su u stajama 64 grla. Istovremeno, dok mali proizvođači dobivaju oko tri, svježe je mlijeko u trgovinama i deset kuna. "Država uopće ne odrađuje svoj posao, ne poštuje se Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Jer kako moje mlijeko u otkupu košta 2,90, a obrano se prodaje za deset kuna? Ja trebam biti zadovoljan ni s tri kune, a prerađivači i trgovci s čak sedam kuna, kojih ne bi bilo bez naše muke", kaže Klasnić.
Nevjerojatno je, nastavlja, da je broj proizvođača mlijeka pao na oko 3500 i da proizvode oko 450 milijuna litara godišnje, tek nešto manje od godišnjih količina kada je u toj proizvodnji bilo mnogo više proizvođača. "Kako je to moguće, tko tu koga zavarava?! Objašnjenje je da godišnja proizvodnja ne pada razmjerno velikom padu broja proizvođača jer se povećao broj grla te da su oni koji su povećali broj grla povećali i proizvodnju po njemu, što je laž. Jer povećao se uvoz mlijeka, koji nije prikazan", negoduje Klasnić.
I u krovnoj udruzi proizvođača mlijeka - Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holsteina - kaže njezin predsjednik, đakovački farmer s farmom krava u Potnjanima, Branko Kolak, traže otkupnu cijenu od četiri kune. "Neka bude kao u Francuskoj, četiri kune, ni lipu više, ali ni lipu manje", dodaje Kolak, čije je mlijeko u otkupu 3,25 kuna. "Na trgovačkoj polici svježe je deset, a fermenti i do 16-17 kuna. Da nisam zbog robotizacije farme obvezan mjerom 4.1.1. i 4.1.2. do travnja 2024., prodao bih krave", kaže Kolak.
"Mljekare mogu subvencionirati velike proizvođače junicama, hranom, robotima i drugim, ali otkupna cijena mlijeka mora biti jednaka i za malog i za velikog, i koji proizvodi dnevno 100 i 1000 litara, i vezati se uz višu cijenu repromaterijala, stočne hrane, struje, plina", kaže Klasnić i dodaje da je "posljednji Mohikanac koji još čuva krave sa psom".
Plan je osnivačku skupštinu udruge održati u rujnu u Brodsko-posavskoj županiji, s tim što bi u inicijativni odbor ušla dva člana iz svake županije.
