KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Treća dob

UDOMLJAVANJE STARIH I NEMOĆNIH Pronaći smještaj – poput zgoditka na lutriji

  Goran Gazdek           20.10.2024.
UDOMLJAVANJE STARIH I NEMOĆNIH Pronaći smještaj – poput zgoditka na lutriji

Alarmantne brojke starenja stanovništva otvara čitav niz teško rješivih problema i zabrinutosti za tu životnu dob, ali i strahova za budućnost mlađih generacije. Jedan od tih izazova su pitanje kakvu njegu i skrb imaju naši sugrađani ponosnih godina i što čeka nas kad se jednog dana više nećemo moći brinuti sami o sebi. Kakvi su nam domovi za stare i nemoćne, što nude da bi dani bili ispunjeni, ima li ih dovoljno za sve koji takvu uslugu traže te koliko košta smještaj i možemo li si to priuštiti? Ovo je serijal o udomljavanju starih i nemoćnih.

<<< Udomljavanje starijih i nemoćnih – je li to mirna luka za ‘treću dob’?
>>> Starost – zašto na nju nikad nismo dovoljno spremni?
<<< Ponekad je ‘strašno’ prihvatiti ideju trajnog preseljenja

***

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutno postoji oko 700 pružatelja usluga smještaja za starije osobe u kojima živi približno dva posto svih starijih osoba. Interes je znatno veći, liste čekanja su ogromne, a na smještaj se u nekim slučajevima ponekad mora čekati i petnaest godina.

Domovi mogu biti javni čiji su osnivači država, županije, gradovi i općine te privatni u koje svoj kapital, kao ulaganje u biznis, investiraju poduzetnici koji se žele baviti tom djelatnošću ili obitelji koji svoj interes pružanja usluga vide kao dodatni izvor prihoda. Postoje i domovi za starije osobe s posebnim potrebama i stambene jedinice u kojima korisnici donekle mogu sami živjeti, a u posljednje se vrijeme različitim projektima mobilnih zdravstvenih usluga i usluga pomoći u kući, starije osobe potiču na što duži ostanak u vlastitim domovima, dokle god im to zdravstveno i mentalno stanje dopušta. Jedan od takvih projekata podrške je, primjerice, projekt Zaželi.

"Ja bih se prvo oslonila na državne domove, dakle domovi čiji su osnivači gradovi i županije. Oni su najbolje ekipirani različitim profilima stručnjaka. Na žalost, u državnim domovima nema psihologa iako odavno postoji potreba za time, ali nisu sistematizirani kao profil zaposlenika. To je vječna isprika! U takvim domovima postoje socijalni radnici, fizioterapeuti, zdravstveno osoblje, radni terapeuti – profili stručnjaka koji su izvrsno pripremljeni za rad sa starijim osobama", kaže psiholiginja, dr.sc. Jasminka Despot Lučanin, redovita profesorica u trajnom zvanju koja se četrdeset godina znanstveno bavi psihologijom starenja.

Na području Virovitičko-podravske županije petnaest je domova za starije i nemoćne i svi su u privatnom vlasništvu, registrirani kao obiteljski domovi ili ustanove, osim državnog Doma Borova, namijenjenog i za smještaj odraslih psihički bolesnih osoba. Prema vrstama četiri su ustanove socijalne skrbi, sedam su u vlasništvu fizičke osobe kojima je to profesionalna djelatnost i četiri koje vode udruge, vjerske zajednice ili neka druga pravna osoba.

U njima je prema podacima Upravnog odjela za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb smješteno 659 korisnika. U Virovitici je pet domova (237 korisnika), Slatini tri (78), po dva u Orahovici (61), Suhopolju (169) i Pitomači (67) i jedan u Špišić Bukovici (20). Stariji stanovnici deset općina (Crnac, Čađavica, Čačinci, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje, Voćin i Zdenci) nemaju mogućnosti potražiti smještaj na svom teritoriju.

Međutim, stručnjaci misle da se u svakoj lokalnoj zajednici može organizirati lokalni program skrbi za starije, sukladan različitim potrebama – ovisno o tradicionalnim, kulturnim, povijesnim i drugim razlikama među njima.  „Ove razlike su temelj posebnosti u pristupu starijim ljudima u pojedinim lokalnim zajednicama. Velika međusobna heterogenost starijih ljudi, kao i grupna heterogenost različitih lokalnih zajednica, osnovni je razlog zbog kojeg se briga za starije ljude nužno mora planirati i provoditi na razini lokalnih zajednica“, napisali su u znanstvenom članku dr.sc Damir Lučanin, dr.sc Jasminka Despot Lučanin i dr.sc Mladen Havelka sa Zdravstvenog veleučilišta.

U članku su prikazani rezultati istraživanja kojemu je cilj razviti modele otvorene skrbi za starije ljude, primjerene suvremenom pristupu socijalne skrbi za starije u Europi, a usklađene s tradicionalnim i drugim obilježjima starijeg pučanstva u Hrvatskoj. Naglašena je potreba decentralizacije sustava socijalne i zdravstvene skrbi te veće uključivanje lokalnih zajednica u skrb za starije

Hrvatska je konačno prošle godine osigurala novac iz fondova Europske unije za gradnju 18 domova sa ukupno 1700 novih mjesta i niz usluga (kuhanje, pomoć u kući...) za 4.500 vanjskih korisnika u poludnevnom boravku. Među njima je i dom u Voćinu, službenog naziva Centar za starije. Gradnja je počela u travnju ove godine, a trebala bi završiti u listopadu sljedeće. U njemu će mjesta za 78 korisnika. Projekt, čija će ukupna vrijednost, nakon dvije faze biti oko 5,8 milijuna eura, prijavljen je u partnerstvu s Virovitičko-podravskom županijom i VIDRA-om, za što je dobiveno 3.981.849,13 bespovratnih eura za izgradnju i opremanje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Na žalost, iako u Virovitičko-podravskoj županiji živi 14.562 stanovnika starijih od 65 godina, znači potencijalnih korisnika domova, trenutno se ne planira gradnja doma niti u jednom drugom gradu ili općini. Saborski zastupnik Mate Vukušić taj podatak smatra krajnje zabrinjavajućim. „Prema svemu sudeći, briga za ovu populaciju svela se više na priliku za nečiju zaradu nego iskrenu skrb za populaciju koja je tijekom svog života stvorila ovo u čemu mi sada uživamo. Minimum korektnosti i ljudskosti bio bi osigurati im što dostojanstveniji i lakši život. Obzirom i na različitu platežnu moć, svakom od tih osoba, država i jedinice lokalne samouprave bi, prije svih, trebale osigurati smještaj. Velika većina njih jednostavno nije u stanju odgovoriti tržišnoj utakmici u tom segmentu zbog često preskupih privatnih domova. Ako jedinice lokalne ili regionalne samouprave može, bez trunke osjećaja odgovornosti, ulagati u propale projekte poput nikad zaživjele sirane od 5,5 milijuna eura i sličnih obrovaca investicija u domove za starije bi bila hvale vrijedna i itekako opravdana. Ako je opravdana gradnja doma za starije u Voćinu, (a smatram da jest) kao predizborni projekt, inače najmlađoj općini u Hrvatskoj (prosjek 32-33 godine) onda u Virovitici, Slatini, Orahovici pogotovo ima smisla“, kaže Vukušić i zaključuje: „Dostupan vrtić za svako dijete u Hrvatskoj ali i dostupan dom za sve starije i nemoćne. Ne slučajno nego planski, iskrenom brigom i zalaganjem državne i lokalne razine“.

<<< Je, gospodo čelnici, i vi ćete ostarjeti

O gradnji jednog takvog doma u Virovitici ozbiljnije se govori više od dva desetljeća, a  za tu namjenu predviđena i jedna parcela u Južnom bloku. Krajem devedesetih Udruga umirovljenika je dala izraditi idejno rješenje doma za čiju su izgradnju mnoge starije osobe bile spremne i unaprijed plaćati rate. Dom je zamišljen kao zgrada na tri kata, a uključuje kuhinju, restoran, prostorije za medicinsko osoblje, frizerske salone, tv salone, boravak, praonicu rublja, kafić. Bio je projektiran za 220 osoba. Tadašnji gradonačelnik Zvonko Kožnjak u ožujku 2008. godine izjavio je da se dom umirovljenika u Virovitici može očekivati u roku od dvije godine. «Izgradnja same zgrade bit će stvar investitora, a naše je da do kraja ove godine riješimo svu dokumentaciju koja se odnosi na lokaciju doma. Sve što ću reći je da grad brine za starije osobe, bilo kroz programe ministarstva, u suradnji sa socijalnom skrbi i Crvenim križem, te da smo u razgovorima sa nekoliko potencijalnih ulagača za izgradnju doma. Taj problem više neće stajati, na njegovom rješenju radimo», rekao je.

Ulagača su našli, ali problem je stajao ravno 10 godina, do 2020. kada je službeno počeo s radom Dom za starije osobe Baturina. Bila je to, kako su naglašavali lokalni čelnici, „najveća privatna investiciji na našem području“ u koju su Jasminka i Zdravko Baturina uložili oko 23 milijuna kuna. Na 4.500 četvornih metara ovaj dom osigurava smještaj za 199 korisnika, uz brojne prateće sadržaje. Prizemlje i prvi kat prilagođeni su pokretnim korisnicima, dok je na drugom prostor prilagođen za nepokretne korisnike. Dom je povezan s dva lifta. Prizemlje je podijeljeno na ekonomski dio i dio za korisnike. Osim recepcije tu se nalazi prostor za sestre, prijem korisnika, prostor za fizikalnu terapiju i 36 dvokrevetnih soba svaka sa svojom kupaonicom, velika kuhinja, praonica rublja i prostor za osoblje.

Gradski vijećnik Sniša Prpić (HSPD) ističe da bi gradnja državnih domova trebala jedan od prioriteta lokalne vlasti u budućem mandatu pa će se u program HSPD-a za izbore u svibnju sljedeće godine naći i gradnja doma gdje će grad podmetnuti leđa. "Ako se ima za sadnice u projekti Grad koji diše, ako iz gradske blagajne može nestati 38 milijuna kuna, ako se može iz komunalne naknade u 2025. prebaciti 900 tisuća eura znači da novaca ima samo da ih treba usmjeriti tamo gdje građanima nasušno treba. Zalagat ćemo se, dakle, za izgradnju socijalnog doma koji će biti priuštiv širem sloju unatoč tome što ćemo se nekome jako zamjeriti jer navodno diramo u privatne poduzetnike i njihov kapital", kaže Prpić. 

Srednja cijena smještaja trenutno je od 1000 do 1200 eura mjesečno. U nekim domovima je nešto jeftinije, a ima i onih u kojima je znatno skuplje. Na mjesta u domovima koje si korisnici koliko-toliko mogu priuštiti čeka se i po nekoliko godina. Mnogi ne dožive. „Ljudi zovu svaki dan, samo danas je bilo je šest telefonskih upita, a u našem domu se godišnje uprazni tri do četiri mjesta“, kaže Saša Počić iz Obiteljskog doma Marija. Moderan je to dom u središtu grada, izgrađen u rustikalnom stilu, početkom 2014 godine kada je i započeo sa radom. Ima 500 kvadrata zatvorenog i oko 1000 kvadrata vanjskog prostora sa uređenim vrtom i prostorom za druženje, dnevni boravak sa zasebnim sanitarnim čvorom, blagovaonicu, kuhinju, prostor za održavanje čistoće rublja i devet soba - tri jednokrevetne, dvije dvokrevetne i četiri trokrevetne za 20 korisnika. Svaka soba posjeduje vlastitu kupaonicu. U kuhinji se pripremaju obroci prilagođeni svim tipovima korisnika. Primaju pokretne, polupokretne i nepokretne osobe o kojima brine stručno, educirano medicinsko osoblje.

„Interes je takav da bi slobodno mogli proširiti kapacitete, ali ne želimo jer bi to zahtijevalo znatna nova ulaganja, a mi kao obiteljski dom ne možemo koristiti fondove Europske unije i slične potpore. No, mnogo je važnije da bi povećanjem kapaciteta možda mogla pasti kvaliteta usluge jer se ovako svakom korisniku možemo posvetiti sto posto. To nam je važno, cijela naša obitelj s tim ljudima već deset godina od 0 do 24. Nama je to profesija, stil života, a ne dodatni izvor prohoda“, ističe Počić.

Prema saznanjima Upravnog odjela za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb Virovitičko-podravske županije liste čekanja postoje u pojedinim domovima i postoji potreba za dodatnim kapacitetima iako, prema izdanim rješenjima, imama i slobodnih kapaciteta. "Razlozi ovako kontradiktornih podatka su kategorije korisnika u potrebi i njihove platežne sposobnosti, odnosno kvalitetom pružene usluge u odnosu na potrebe korisnika“, kaže pročelnica Melita Sirovica.

Liste čekanja i nedostatak smještajnih kapaciteta svjestan je i gradonačelnik Ivica Kirin. "Socijalna i zdravstvena zaštita je u nadležnosti županija, ali razgovarao sam sa županom da bi morali ponovno pokrenuti tu priču jer je jedan pravi starački dom Virovitici kao središtu županije izuzetno potreban. Svakodnevno me ljudi to pitaju i neminovno je da ćemo ga jednom sagraditi", kaže Kirin.

 

Komentari




Još iz kategorije Treća dob