Izumrla jadranska vrsta morskog psa pronađena u Crnom moru
Glavni odbor potvrdio Milanovića za SDP-ova kandidata za predsjednika Republike
Božinović: Država i kompanije moraju činiti sve u zaštiti od kibernetičkih napada
Plenković: Idući tjedan Vlada i predsjednik o imenovanju Markića ravnateljem SOA-e
Voštana replika kipa A. Lincolna rastalila se zbog ogromnih vrućina u Washingtonu
Michael Jackson je umro s 500 milijuna dolara duga
Umjetna inteligencija uči jezik tumora radi bolje dijagnoze

  Zavičajno društvo Virovitičana

U Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu ove srijede gostuje dr.sc. Vlatko Smiljanić

  vn           20.02.2024.         2087 pogleda
U Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu ove srijede gostuje dr.sc. Vlatko Smiljanić

Ove srijede (21. veljače, 19 sati) u goste Zavičajnog društva Virovitičana (prostorije Društva, Ilica 43) dolazi dr. sc. Vlatko Smiljanić. Vlatko je nedavno doktorirao s temom o Mirku Danijelu Bogdaniću i dio svojih istraživanja i saznanja ispričat će na tribini. Osim toga, predsjednik je Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa 'Virovitica 1234. - 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština' koji će se održati krajem godine i ukratko će predstaviti koncept skupa. Dr. sc. Vlatko Smiljanić gostovao je u Društvu nekoliko puta s vrlo zanimljivim predavanjima (jedno do njih je bilo Poruka Mare Matočec očuvala je park u Koriji do danas)  i veselimo se novom druženju.

Dr. sc. Vlatko Smiljanić rođen je 1995.godine u Virovitici gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Studij Povijesti upisao je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a diplomski rad 'Doprinosi Župe i samostana sv. Roka razvoju odgojno-obrazovnih djelatnosti u Virovitici tijekom XVIII. i XIX. stoljeća' pod mentorstvom prof. emer. dr. sc. Mije Korade obranio je 2020. godine.

Tijekom studija bio je student-demonstrator, nositelj stipendije za izvrsnost Virovitičko-podravske županije, dobitnik Rektorove nagrade (2020.), Dekanove nagrade (2020.), Pročelnikove nagrade (2018.) i više Pročelnikovih priznanja. Sudjelovao je u radu Vijeća Odsjeka za povijest, Znanstveno-nastavnoga vijeća, Fakultetskoga vijeća i Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu.

<<<  Dr. sc. Vlatko Smiljanić: Razvija se mlada generacija hrvatskih povjesničara koja nije opterećena ideologijama

Osnivač je i prvi predsjednik Udruge studenata „Studia Croatica“ (2018. – 2019.) i predsjednik Društva studenata povijesti 'Ivan Lučić – Lucius' (2019. – 2020.). Bio je član organizacijskih odbora znanstvenih, stručnih i studentskih skupova povijesne i kroatološke tematike. Autor je dvije te suautor jedne knjige, više uredničkih knjigâ i zbornika radova, kao i znanstvenih te stručnih radova povijesne i kroatološke tematike.

Akademski naziv doktora znanosti stekao je 8. svibnja 2023. obranivši disertaciju 'Život i djela Mirka Danijela Bogdanića od 1760. do 1802. godine' s najvišom ocjenom (summa cum laude) pod mentorstvom akademika Stjepana Ćosića.

Od rujna 2020. zaposlen je u Znanstvenomu zavodu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a od 2022. sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest. Od 10. srpnja 2023. izvršni je urednik časopisa Kroatologija. Znanstveni interesi su mu hrvatska ranomoderna, moderna i suvremena povijest, kroatologija, povijest znanosti i školstva u Hrvata te povijest Virovitice. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Hrvatske akademske zajednice, Hrvatske paneuropske unije, Hrvatskoga sveučilišnog sindikata, Matice hrvatske i Zavičajnoga društva Virovitičana u Zagrebu.

Na portalu Virovitica.net od 16. siječnja 2012. do 11. travnja 2014. pisao je rado čitane članke u svojoj rubrici Virovitička povjestica.

Autor je i suautor sljedećih knjiga:

Stjepan Ćosić, Đuro Horvat, Josip Plavšić, Vlatko Smiljanić, Veronika Tomljenović, Martin Vuković, Cerna od prvog spomena do danas 1244. (2021.)

Vlatko Smiljanić, Čaruga: životopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića 1897. - 1925. (2020.)

Vlatko Smiljanić, Mara Matočec: hrvatska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistkinja i političarka (2010.)

Urednik je sljedećih knjiga:

Vlatko Smiljanić, Lucius: Zbornik radova Društva studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius", godina XVI., svezak 23., Društvo studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius", Zagreb, 2021.

Vlatka Vukelić, Mijo Beljo, Vlatko Smiljanić, Povijesni razvoj primijenjene psihologije u Hrvatskoj tijekom prve polovice XX. stoljeća: Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu (1931. - 1948.), Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2020.

Vlatka Vukelić, Mijo Beljo, Vlatko Smiljanić, 1918. - 2018. Povijesni prijepori i Hrvatska danas - zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2020..

Vlatko Smiljanić, Sabrana djela Mare Matočec, Despot Infinitus, Zagreb, 2017.

***

Mirko Danijel Bogdanić (Daniel Emerik), hrvatski je astronom i matematičar (Virovitica, 5. 11. 1760. – Budim, 31. I. 1802.). Školovao se u Zagrebu i Pešti (od 1778), studirao u Budimu, odn. Pešti (1782–85). Bio nastavnik matematike i grčkoga jezika na Kraljevskoj akademiji u Velikom Varadinu (madž. Nagyvarad, danas Oradea u Rumunjskoj; od 1785) i mjernik za regulaciju rijeka u Tamiškom okrugu (od 1788). Nastavio studij astronomije na Sveučilištu u Beču (1793–95) gdje se bavio stazama kometa i o tome napisao raspravu O stazama kometa (De orbitis cometarum). Vratio se u Budim, i postao drugi (1796), a potom i prvi asistent (1798) na sveučilišnoj zvjezdarnici. S madžarskim astronomom Ferencom Taucherom (1738–1820) motrio je pomrčine Jupiterovih satelita i okultacije zvijezda, a rezultate motrenja objavljivao je u bečkom časopisu Ephemerides astronomicae (1799–1802). Od 1798. surađivao s Jánosem Lipszkym u izradbi zemljopisne karte Ugarske i susjednih zemalja. U tu je svrhu obavljao astronomska motrenja te izračunavao geografske koordinate mjesta u Ugarskoj i u Hrvatskoj (Rijeka, Karlobag, Dubica, Petrovaradin, Zemun). Podatci su objavljivani u časopisu austrijskog astronoma Franza Xavera Freiherra von Zacha (1754–1832) Monatliche Correspondenz zur Beförderung der Erd- und Himmels-Kunde. Na putovanjima je obolio od tuberkuloze i umro. Njegove podatke iskoristio je J. Lipszky i objavio zemljopisnu kartu Ugarske i Hrvatske pod nazivom Opća karta Ugarske kraljevine i susjednih krajeva Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine (Mappa Generalis Regni Hungariae partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae et Confiniorum Militarium, 1806). Rukopis Bogdanićeva dnevnika astronomskih motrenja s budimske zvjezdarnice i putovanja nalazi se u zvjezdarnici u Budimpešti. Ostao je i njegov nedovršeni rukopis Nebeska mehanika (Mechanica coelestis). Bogdanić se bavio i književnošću, poviješću i gospodarstvom. Namjeravao je napisati povijest svijeta na hrvatskom jeziku, a objavio je samo prvi dio, pisan ijekavskom štokavštinom, pod naslovom Dogođaji svieta (1792), koji obrađuje najstarije razdoblje opće povijesti svijeta.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Zavičajno društvo Virovitičana