Propao je i treći pokušaj da Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica organizira promociju knjige „Kulturno historijski spomenici zapadne Slavonije" mr.sc. Filipa Škiljana. Knjigu je izdalo Srpsko narodno vijeće uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i Ministarstva dijaspore Republike Srbije. Autor u katalogu, glavnom sadržaju knjige, opisuje 536 lokaliteta virovitičkog, slatinskog, daruvarskog, novogradiškog, pakračkog, lipičkog i okučanskog područja. Uz to knjiga donosi i pregled povijesti zapadne Slavonije od prapovijesti do 20. stoljeća.
U Vijeću su planirali promociju organizirati prošle jeseni, ali je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice, profesorica Višnja Romaj predložila siječanj, a u siječnju travanj. No kada je trebalo utvrdi pojedinosti ravnateljica je odgovorila da to nije dobar termin zbog svibanjskih izbora pa je predložila lipanj.
- Ne znam kakve veze imaju izbori i promocija knjige o kulturnim spomenicima. Budući da nas je prethodno već dva puta odbila čini mi se da ona tu promociju u središnjem kulturnom prostoru ovog grada ne želi. Uz to, gospođa ravnateljica tražila je sadržaj onoga o čemu ćemo pričati što mi liči na cenzuru. Tražila je i popis govornika i gostiju uz napomenu da vjerske službenike nebi trebali zvati što je čudno jer je najveći dio knjige posvećen sakralnim objektima, crkvama, kapelama, manastirima i župnim dvorovima - kaže član Odbora za kulturu, vjeru i historiju Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije prof. Vojislav Bosanac.
Najvjerojatniji razlog odgađanja promocije knjige je želja profesora Bosanca da na skupu kaže par riječi o Srpskoj parohijalnoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Virovitici do temelja srušenoj u Drugom svjetskom ratu i temi koju istražuje već godinama.
U knjizi je navedeno tek nekoliko šturih podataka o crkvi jer u dostupnim izvorima više nije bilo - mjestu gdje se nalazila (na rubu gradskog parka), vremenu gradnje (1818.), parohu koji je oslikao ikonostas (Georgij Marković, 1855.). „Hram su srušile ustaše tijekom Drugog svjetskog rata tako da se od njega ne poznaju ni tragovi", piše mr Škiljan.
- Kao povjesničar želio sam iznijeti nova saznanja do kojih sam došao. Izlaganje bi trajalo 5 do 10 minuta, autor se složio s tim jer je riječ o crkvi u mjestu promocije knjige, a nove podatke koristio bi u drugom izdanju - kaže prof. Bosanac.
U Vijeću srpske nacionalne manjine smatraju da im je trećom odbijenicom ravnateljica Romaj jasno dala znanja da su tamo nepoželjni.
- Nije to knjiga koja je na bilo koji način radikalno pisana i čiji bi sadržaj nekoga mogao povrijediti. Pa to je taksativni popis katoličkih i pravoslavnih kulturno-historijskih spomenika. Ono što možda smeta gospođi Romaj je izdavač, Srpsko narodno vijeće. To nije smetalo Gradsku knjižnicu u Slatini, imali smo odličnu prezentaciju s koje nosimo jako lijepe utiske. Bilo je četrdesetak prisutnih, više nego na promocijama drugih knjiga - kaže Igor Pavković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije.
Ravnateljica Višnja Romaj kaže kako je razlog najnovijeg odbijanja veliki broj travanjskih sadržaja, najavljenih i dogovorenih u međuvremenu - Noć knjige, skup ravnatelja svih hrvatskih matičnih knjižnica i kazališna predstava Mani Gotovac što je prilično čudno obrazloženje jer je virovitička knjižnica upravo poznata po velikom broju različitih događanja promocija knjiga, izložbe, koncerti, tribine, okrugli stolovi i kazališne predstave. Tek je na novinarsko potpitanje dodala da su na odluku o odgađanju promocije utjecali i izbori.
- Gradonačelnik Ivica Kirin i pročelnica njegovog ureda Đurđa Aragović rekli su da je problem pravoslavne crkve dosta osjetljiva tema o kojoj nije poželjno govoriti, naročito ne prije izbora. Vidjela sam knjigu, vrlo je kvalitetna, vidjeli su je i oni i sigurno ćemo je promovirati u lipnju. Neće biti više odgađanja u nedogled, evo i vi ste tome svjedok - izjavila nam je gospođa Romaj.
Dodala je kako bi govor o pravoslavnoj crkvi bio „politizacija koja se može pretvoriti u sukob". Iz istih razloga, smatra ravnateljica, svećenicima ovoga puta nije mjesto u knjižnici.
Na pitanje ide li po mišljenje kod gradonačelnika i za druge sadržaje ravnateljica Romaj izjavila nam da se s vlasnicima knjižnice konzultira samo kada su u pitanju „osjetljive teme" jer je to javna ustanova u kojoj se mora paziti o čemu će se, kako i kada govoriti.
- Tako mi je rečeno, nemam ja tu što misliti ili raspravljati - kaže profesorica Romaj.
Ravnateljica Romaj ne želi politiku u knjižnici kada treba promovirati knjigu koju je izdalo Srpsko narodno vijeće i kada treba govoriti o povijesti pravoslavne crkve, ali politika i svećenici mogu kada se govori o zdravstvenom odgoju - krajem siječnja tamo je u organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva organizirana tribina „Zdravstveni/spolni odgoj - u čemu je problem (pozadina priče)". U svibnju 2007. godine u virovitičkoj knjižnici zasjedala je Vlada Republike Hrvatske pod predsjedanjem Ive Sanadera, u rujnu 2011. HVIDRA je organizirala promociju knjige o Mladenu Markaču, u travnju 2007. tamo je u povodu pojave teških metala u mesu divljači u više hrvatskih županija zasjedao Eko stožer, u studenom 2007. Gong je organizirao tribinu o lokaciji gradnje regionalnog odlagališta otpada na kojoj se prijedlogu da se u Jasenašu gradi odlagalište suprotstavio mr Siniša Prpić, a prošle godine u veljači tamo je upriličena središnja proslava 20. godišnjice osnutka HVIDRE. Tek ovlaš i po sjećanju nabrojeni događaji u kojima itekako ima politike pokazuju dvostruke aršine ravnateljice Romaj kada su u pitanju sadržaji koje će organizirati u knjižnici i čitaonici.
Valja podsjetiti da je u organizaciji virovitičkog pododbora Srpskog kulturnog društva «Prosvjeta», u studenom 2008. godine u knjižnici predstavljena knjiga «Manastir Orahovica u Slavoniji», Aleksandre Kučeković, povjesničarke umjetnosti iz Beograda i da, koliko se zna, nitko nije stvarao probleme pa se u Vijeću srpske nacionalne manjine tim više čude ovakvim potezima ravnateljice Romaj.
Kako su u lipnju planirali druge aktivnosti, a još više zbog bojazni da bi u Gradskoj knjižnici i čitaonici opet mogli pronaći neki izgovor i promociju knjige odgoditi za jesen, VSM nije prihvatilo novi termin već je zadužilo Odbora za kulturu, vjeru i historiju da pronađu alternativni prostor za predstavljanje knjige.