Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je da bi hrvatska kućanstva od 1. travnja mogla plaćati jeftiniji plin.
"Sada smo u izradi plana za cijenu plina, i iskreno se nadam da ćemo vrlo brzo izaći s informacijom o pojeftinjenju. U kojem postotku, još uvijek ne znamo, ali predviđam da će od 1. travnja domaćinstva plaćati jeftiniji plin", kazao je Vrdoljak u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".
Također, izjavio je da HEP-u želi status regionalnog energetskog lidera koji će kupovati firme u okruženju, konkretno, kako je rekao, u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.
"Želim da budemo frajeri u regiji, da oni ne kupuju nas već da mi kupujemo njih. HEP mora biti vlasnik nekih tvrtki u tim državama, na sve se načine probijati do njih", naveo je ministar gospodarstva.
Govoreći o financiranju energetskih projekata u budućnosti, Vrdoljak je istaknuo da će se koristiti različiti izvori financiranja. Plinski projekti će se, po njegovim riječima, pokušati financirati prvenstveno iz tzv. CEF-fonda (Connecting Europe Facility) koji omogućava bespovratna sredstva u iznosu od 5 do 50 posto.
S druge strane, elektroenergetski projekti financirat će se i iz jeftinog kapitala Europske investicijske banke (EIB).
Vrdoljak, nadalje, ističe kako ne bi trebale postojati višenacionalne energetske politike, odnosno kako Hrvatska ne bi trebala vodit nacionalnu energetsku politiku, već prvenstveno regionalnu, odnosno europsku.
Više je puta istaknuo da bi Hrvatska morala bit regionalni lider po tom pitanju jer, istaknuo je, ima najbolju infrastrukturu, najrazvijeniji energetski sektor, dobre fakultete i znanstvenike. "Naš je posao u tome da u učimo i pomažemo zemlje u okruženju", naveo je Vrdoljak.
Zalaže se za tri izvora pomoću kojih bi Hrvatska bila energetski neovisna i koji će u konačnici pomoći da se smanji cijena energije domaćim korisnicima.
Kao prvo, to su domaća proizvodnja plina i nafte, a čemu se, istaknuo je Vrdoljak, snažno protive strani lobiji, koji na taj način godišnje izvlače milijarde kuna iz Hrvatske. Drugi izvor je LNG terminal na Krku, koji bi trebala financirati Europska unija, dok je kao treći izvor naveo je jadransko-jonski-plinovod, odnosno plin koji bi dolazio iz Kaspijskog bazena.
"S ta tri izvora dižemo sigurnost opskrbe, ali ne samo to, već i konkurentnost naše industrije te mogućnost kontrole cijena", istaknuo je ministar gospodarstva.
Vrdoljak nije protiv toga da se dio državnih ovlasti pri pregovaranju oko energetike s trećom stranom prebaci na Europsku komisiju, dok je za Plomin C rekao da će uz veću količinu snage izbacivati manju emisiju sumpornih i dušičnih čestica nego Plomin 1, koji se treba ugasiti do 2018.
Između ostaloga, Vrdoljak je istaknuo da ne bi snižavao PDV na suvremene tehnologije vezane uz obnovljive izvore energije, već na prehrambene proizvode, prvenstveno dječjnu hranu.