U sustavu 112 razlikuje se Služba za sustav 112 koja je organizacijska cjelina Državne uprave za zaštitu i spašavanje i s druge strane sve službe koje su uključene u 112 - davatelji usluga građanima koje su dio sustava zaštite i spašavanja kao što su hitna medicinska pomoć, vatrogasni sustav, policija, gorska služba spašavanja, sustav zaštite okoliša, meteorološka i sve druge službe koje sudjeluju u poslovima zaštite i spašavanja.
Sama Služba za sustav 112 Državne uprave za zaštitu i spašavanje ustrojena je dvojako. Dio se nalazi u sjedištu DUZS-a i ima tri odjela, jedan se bavi planiranjem, preventivom i nadzorom, drugi informatičkom i komunikacijskom potporom, a treći odjel je Državni centar 112 koji je operativno-komunikacijska dežurna služba sustava 112 i sustava zaštite i spašavanja, koja radi 24 sata na dan, sve dane u godini. Drugi dio Službe za sustav 112 obuhvaća Županijske centre 112 koji su prva ulazna točka za pozive građana. Operateri Županijskih centara prosljeđuju pozive građana žurnim službama te izvješćuju Državni centar 112. Županijski centri 112, kao dijelovi Područnih ureda za zaštitu i spašavanje, potpora su radu lokalnih vlasti, odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave u području zaštite i spašavanja.
Državni centar 112 operativno koordinira i provodi prijem, obradu, objedinjavanje, prijenos i distribuciju izvješća, podataka, odluka, naloga i zapovijedi o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama, a također operativno koordinira jedinstveni komunikacijsko-informacijski sustav županijskih centara 112, tijela državne uprave, svih žurnih službi (hitna medicinska pomoć, vatrogasna služba, policija, civilna zaštita, Oružane snage Republike Hrvatske, gorska služba spašavanja, služba traganja i spašavanja na moru, inspekcijske službe, komunalna služba, i dr.), pravnih i fizičkih osoba i jedinstvenog broja 112.
Kao primjeri najvažnijih koordinativnih aktivnosti djelovanja Državnog centra 112 ističu se: koordinacija aktivnosti vezanih uz organizaciju hitnih medicinskih letova kao i letova za potrebe transplatacije organa u Hrvatskoj i inozemstvu, koordinacija sa Oružanim snagama RH u slučajevima uporabe vojnih resursa za potrebe zaštite i spašavanja, razmjena podataka vezanih uz sustav zaštite i spašavanja sa drugim državama (pr. poplave u Sloveniji, zagađenje u Mađarskoj i sl.), koordinacija žurnih službi u slučaju traganja i spašavanja i drugih događaja.
Državni centar 112 obavješćuje i usmjerava obavijesti o opasnostima i događajima svim žurnim službama zaštite i spašavanja, građanima, nadležnim pravnim osobama i tijelima državne uprave, te kontinuirano prati tijek razvoja opasnosti, uzbunjuje i obavješćuje stanovništvo o nastanku opasnosti i o postupcima.
U Državnom centru 112 prikupljaju se hidrološki, meteorološki, seizmološki, radiološki, epidemiološki i drugi podaci od mjerodavnih službi i tijela te se prati stanje i promjene tih podataka.
Državni centar 112 prima i dostavlja obavijesti o katastrofama odgovarajućim službama drugih država i međunarodnim organizacijama, te je ulazno/izlazna točka za primanje i slanje međunarodne pomoći u području zaštite i spašavanja, a u slučaju tranzita međunarodne pomoći kroz Republiku Hrvatsku, koordinira prolazak te pomoći.
Državni centar 112 osigurava tehničke i komunikacijske uvjete za rad Stožera za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te pruža operativno komunikacijsku i analitičku potporu članovima Stožera za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske.
Unutar Državnog centra 112 djeluje i Vatrogasno operativno središte (VOS), koje se tijekom protupožarne sezone premješta na zapovjedno mjesto u Divuljama.
Kao jedan od pokazatelja uspješnosti rada Službe za sustav 112, svakako je brzina odgovora na pozive koja je u prosjeku manja od deset sekundi. Jedan od kriterija za mjerenje uspješnosti je i pouzdanost opreme s kojom radimo. Velikim uspjehom smatramo i to da možemo zaprimiti i pozive na stranim jezicima (engleski, njemački, talijanski, mađarski, slovački i češki), a time možemo pokazati da je sigurnost naših turista sastavni dio turističkog brenda RH. U 2010. godini bilo je ukupno 5512 poziva na stranim jezicima. Broj namjenskih poziva koje zaprimaju centri 112 kontinuirano raste, a iz strukture poziva vidi se da građani sve više prepoznaju broj 112 kao adresu na koju se obraćaju u svim hitnim situacijama. U 2010. godini na broj 112 bilo je ukupno 1.843.043 poziva, od čega 661.652 namjenskih. Broj zlonamjernih poziva je u opadanju te ih je u prošloj godini bilo 2,5% u odnosu na ukupan broj poziva na broj 112.
Uvođenjem broja 112 u slučaju nesreća, velikih nesreća i katastrofa osigurana je brža, a time i kvalitetnija i sveobuhvatnija intervencija. Dobivena je jedinstvena ‘'ulazna točka'' za traženje pomoći pa svaki unesrećeni može brzo zatražiti pomoć, ne razmišljajući pritom koga mora pozvati i tko mu sve i kako treba pomoći. Kada građani zovu 112, nužno je samo reći o čemu se radi i točnu lokaciju događaja, a za ostalo se brinu operater u Centru 112 i djelatnici žurnih službi koji odlaze na intervenciju.
Županijski centar 112 Virovitica djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija, objedinjuje pozive za sve žurne službe (policija, vatrogastvo, hitna medicinska pomoć, helikopterska medicinska skupina, traganje i spašavanje na moru, Hrvatska gorska služba spašavanja i dr.).
Građani više ne moraju pamtiti brojeve svih službi koje su uključene u sustav zaštite i spašavanja. Također ne moraju poznavati njihovu strukovnu i teritorijalnu nadležnost, više nije potrebno redom nazivati sve službe. Dovoljno je pozvati broj 112, jedinstveni europski broj za hitne službe, a operateri Županijskog centra 112 žurno će izvijestiti sve nadležne službe ovisno o vrsti događaja.
Tijekom 2009. godine, na području Virovitičko-podravske županije, obavljena je potpuna integracija žurnih brojeva 93 (Vatrogasci) i 94 (Hitna medicinska pomoć) u jedinstveni europski broj za hitne službe 112, odnosno, svi pozivi iz fiksnih i mobilnih mreža prema ovim brojevima završavaju u Županijskom centru 112 Virovitica. Tako je Centar 112 postao filter, koji rasterećuje žurne službe nenamjenskih i zlonamjernih poziva i prosljeđuje im samo namjenske pozive kojima pozivatelji traže njihovo djelovanje.
Isto tako, djelatnici žurnih službi, koji su zaprimali dojave o nesrećama, gubili su vrijeme na izvješćivanju drugih žurnih službi čije je djelovanje bilo potrebno u tim nesrećama, a sada se koncentriraju na izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti.
Ohrabruje pozitivan stav građana prema Sustavu 112 jer statistika bilježi stalni porast broja žurnih poziva kojima se traži pomoć što ukazuje na sve veće povjerenje građana u sustav koji brine o njihovoj sigurnosti.
Statistički podaci o broju poziva primljenih u ŽC 112 Virovitica tijekom 2010. godine prikazani su u prezentaciji koja je u prilogu, a isto tako uspoređeni su podaci o broju poziva u periodu od 2007. do 2010. godine.
PROČELNIK PUZS VIROVITICA
Josip Job, prof.
