U velikoj izložbenoj dvoarni Gradskog muzeja Virovitica u sklopu manifestacije Noć muzeja, otvorene su dvije izložbe - „Pivo - napitak bogova i puka" Gradskog muzeja iz Bjelovara i Nacrtaj mi krigl internetskog portala Pivnica.net. Prva izložba, „Pivo - napitak bogova i puka", govori o povijesti piva, a priredila ju je Slivija Sita, kustosica Gradskog muzeja Bjelovar.Prva izložba, „Pivo - napitak bogova i puka", govori o povijesti piva, a priredila ju je Slivija Sita, kustosica Gradskog muzeja Bjelovar. Koncepcijski je podijeljena u tri velike cjeline. Ovu izložbu ćemo obraditi u posebnom tekstu, a ovdje se zadržimo na pivu i stripu.
Govor autora Mate Pejića
Pivo i strip imaju puno toga zajedničkog, ili barem sličnog, počevši od definicije, po kojoj je pivo prosto i jeftino pučko piće za taženje žeđi i opijanje širokih narodnih masa, a strip trivijalna i efemerna razbibriga za uveseljavanje manje zahtjevne publike. Postoji i eufemizam za strip koji kaže da je to umjetnost, ali - deveta umjetnost, dakle ona zadnja, kao deveta rupa na svirali. Pa i kad je strip dospio u visokotiražne dnevne novine, pa i pomogao im da dobiju tržišnu utakmicu s konkurencijom, našao se na posljednjoj stranici, u društvu križaljke, čitulja i vijesti o ženi s bradom i teletu s dvije glave. Dakako, i u društvu reklame za - pivo.
Kroz povijest, od pamtivijeka, pa i dalje, pivo i strip srest će se više puta kod istih međaša i krajputaša. Iako je povijest piva bogatija, turbulentnija, pa i malo duža, te se uglavnom svi slažu da je pivo nastalo prije kakvih sedam tisućljeća u Mezopotamiji, i za strip neki smjeliji teoretičari tvrde da mu prapočetke valja tražiti u egipatskim piramidama, dakle otprilike u kraju i u vrijeme nastanka dragocjene tekućine od vode i ječmenog slada.
Pivo i strip bivstvuju u skladnu suživotu, prolaze svijetom kao dva trabanta, dva vjerna druga Kastor i Poluks, dva brata uboga koji nastoje više nego skromnim sredstvima napojiti i nasititi svjetinu željnu sirotinjske zabave. Kao što pivo veselo klokoće i grgoće u žednu grlu i razgali dušu priprostom konzumentu, tako i strip banalnim prizorima iz nečijeg jednostavnog života razveseli svoga čitatelja, koji vrlo vjerojatno stranice prevrće jednom rukom, sve jezikom vlažeći hrapavi kažiprst, dok drugom ustima prinosi bocu, krigl ili limenku hladnog piva. A što je sadržaj crtanog romana bliži običnom malom životu, to je veća vjerojatnost da će se na stranicama stripa naći i kvadrati s prizorima junaka koji ispijaju pivo.
Sve je to u redu, ali sada je vjerojatno još manje jasno što te dvije stvari, kad su tako banalne i prizemne, rade u muzeju. Jedan od mogućih odgovora na to pitanje daje jedan od eksponata ove izložbe: Gilbert Shelton, teksaški je ilustrator i crtač stripova, najglasovitiji predstavnik američkog undergrounda, autor legendarnih stripova Fabulous Furry Freak Brothers i Fat Freddy's Cat, ali i čuvenog omota za album Shakedown Street grupe Grateful Dead. Na naslovnici 187. broja magazina Comic Journal iz 1996. godine, mister Shelton sjedi nasred dvorane, rekao bih, kraljevskog apartmana Napoleona III u Louvreu, okružen gomilom stripova i razbacanih pivskih boca. Francuski predsjednik Francois Miiterand uglednom gostu želi obazrivo dati do znanja da to nije ponašanje primjereno najglasovitijem hramu umjetnosti na svijetu, pa ga bogobojažljivo pita koliko se još namjerava zadržati u njegovoj zemlji, a ovaj mrtav hladan uzvraća: dok ne pročitam ove sjajne francuske stripove...a dotle biste mogli skočiti po još koji karton ovog finog francuskog piva.
Scheltonovo unošenje stripa i piva u Louvre je buntovničko i blasfemično, ali to je ipak samo šala. No i u stvarnom životu i strip i pivo odavno su punopravni građani povlaštenog svijeta lijepog i uzvišenog. Diljem globusa postoje mnoge muzejske zbirke posvećene pivu i bezbrojne izložbe koje govore o devetoj umjetnosti, pa čak i galerije i muzeji posvećeni strip junacima, serijalima i njihovim autorima.
To što je ova izložba ostvarena, zoran je dokaz da pivo i strip imaju što tražiti u muzeju. Još jači argument u obrani te teze je vaš dolazak. A utjeha nam je što smo prilično sigurni da oni koji nisu došli zacijelo sad u toplini svojih domova jednom rukom prevrću stranice kakvog stripa, sve jezikom vlažeći hrapavi kažiprst, dok drugom ustima prinose bocu, krigl ili limenku hladnog piva, koje veselo klokoće i grgoće u njihovu žednu grlu.
Više o ovoj temi možete pročitati na portalu Pivnica.net
