Kalman Mesarić, autor drame Gospodsko dijete ostao je ponajviše zapažen kao autor pučkih komedija. Bez obzira na jednostavnost izraza kojim odiše ova drama, doživjela je ogroman uspjeh - od svoje premijere u režiji samoga Mesarića 1936., bila je stalno na repertoaru sve do 1945. doživjevši preko stotinu izvedbi. Povijest se ponavlja pa je na pozornicu vraća Aleksandar Binički 1951. Kada opet postaje popularna i igra se opet više od stotinu puta. Virovitička će publika predstavu gledati u režiji Dražena Ferenčine te izvedbi Glumačke družine Histrion, a u interpretaciji Zvonimira Zorčića, Biserke Ipša, Tare Rosandić, Kristijana Jaića, Ronalda Žlabura, Adama Končića, Nele Kocsis i Aleksandra Bogdanovića.
Uvijek aktualan oprečni odnos između bogatstva i siromaštva, pameti i gluposti, sela i grada postaje središnjom temom Mesarićeva komada kojime otvara brojna pitanja od koji se jedno nameće kroz stalno aktualiziranje teme kroz vrijeme koje prolazi na ovom istom mjestu. Univerzalni principi baratanja „jednostavnim„ likovima kroz jednostavnu temu, uklopljenim u komedijski obrazac zabune, ostaje privlačan bez obzira na starije datiranje teksta. Koncept teme koja se bavi vječnim pitanjem ovih prostora - tko ima više i kako doći do više (onoga materijalnoga, naravno) ostaje aktualan i nepresušan izvor koji redatelju omogućuje otvaranje novih, različitih koncepcija uprizorenja jedne teme.
Komedija napisana između dva rata, upravo je zbog svoje teme nazivana ponajboljom komedijom napisanom između dva rata. Sama radnja vezana je uz dvije obitelji - onu seosku, Trpotec i onu gradsku, Majur, a povezuje ih „gospodsko dijete", Jožek (vječno gladan i lijen) koji je prema pričama bake Jage plod kratke avanture koju je u vrijeme Prvoga svjetskog rata časnik Albin imao s Jožekovom majkom dok joj je suprug bio na ratištu. Jednostavan se linija priče komplicira traženjem odgovora na to pitanje - tko je ustvari gospodsko dijete i što sve taj dični naziv može pojedincu donijeti.
Gospodarska kriza i odnos manje i više financijski blagoslovljenih pojedinaca relativno se dobro uklapa u suvremene društvene probleme. Kroz cijelu priču, ako zanemarimo zavičajnu i dijalektalnu lokalizaciju teksta, stvara se dojam suvremenosti jer nam govori kako problemi koji danas nadvladavaju živote postoje tu oduvijek. Iako je jedna od funkcija pučkoga teatra zabaviti publiku, autor uspijeva kroz komične situacije i dijaloge publiku navesti na trag ozbiljne teme. Redateljska inventivnost ovdje ne mora dosezati svoje vrhunce kako bi od zadanoga teksta stvorila dobru kazališnu predstavu. Pučki komadi takvu inventivnost nose u sebi kroz dobru karakterizaciju unaprijed formiranih likova koja ostaje zapamćena, poseban oblik komedije zabune čiji elementi grade samu predstavu te blaga, ali jasna kritika društva i njegova vodstva.
Predstavu Gospodsko dijete Glumačke družine „Histrion" pogledajte 10. Veljače 2013. godine u 19,30 sati u Kazalištu Virovitica.
