KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Komentar

U kojem sektoru radno mjesto košta 2,5 milijuna kuna?

  Bojana Božanić/Lider           27.01.2011.
U kojem sektoru radno mjesto košta 2,5 milijuna kuna?

Sredinom siječnja prošle godine tadašnji je ministar financija najavio 10 milijardi kuna za oživljavanje gospodarstva kroz kreditiranje poduzeća preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, investicijske projekte te pomoć tvrtkama koje imaju problema s likvidnošću. S obzirom na procjene da je BDP u prošloj godini pao za 1,5 posto, a nezaposlenost je na najvišim razinama u zadnjih pet godina, gospodarstvo je očito bilo imuno na financijsku injekciju Ivana Šukera.

Godinu dana kasnije, također sredinom siječnja, nova ministrica financija najavljuje također 10 milijardi kuna za oživljavanje gospodarstva kroz raznorazne projekte i novih tri do četiri tisuće radnih mjesta. Uz najbolju volju i polupunu čašu optimizma moram se zapitati u kojem sektoru radno mjesto košta 2,5 milijuna kuna te kako će to točno pomoći zemlji sa 320 tisuća nezaposlenih.

Kako su iznešeni ekonomski planovi poprilično općeniti lako je moguće da je moja računica pogrešna, no koliko mi je poznato za novo radno mjesto u industriji potrebno je oko 750 tisuća kuna, odnosno tri puta manje od najavljenog. Pošto se Hrvatska nema namjeru baviti istraživanjima u svemiru za sada zadržavam pravo da budem skeptična oko astronomskih ulaganja za tako malo novozaposlenih, pa makar se radilo i o projektima u energetici koji podrazumijevaju iznadprosječno skupa radna mjesta. Sve to događa se uz primjetan trend odljeva mozgova, koji nije zabrinjavajuć jer radi se o maksimalno 10 tisuća ljudi godišnje, no danas u inozemstvo ne odlaze bauštelci već visokoobrazovani mladi ljudi koji misle da svoje sposobnosti mogu bolje unovčiti preko granice. Također, planovi o velikim ulaganjima, infrastrukturnim projektima, čistoj energiji, visokoj tehnologiji itd. kasne barem desetak godina, a uz najave, obećanja i planova još jedna konstanta je inertnost države u njihovoj provedbi.

Nikako se ne zalažem za vatrogasne mjere i histerično krpanje rupa u proračunu ad hoc mjerama, no sve do sada predstavljeno (i to nedovoljno konkretno predstavljeno) treba vremena kako za realizaciju tako i za ubiranje plodova proizašlih iz investiranja u gospodarstvo. Moramo si postaviti pitanje kojih nas to četiri tisuće 'bržih od metka, jačih od lokomotive, koji preskaču zgrade u jednom skoku' spašava te hoće li Supermani stići prije nego bude kasno. Ili ćemo i sredinu siječnja 2012. dočekati s rekordnom stopom nezaposlenosti i kako to ekonomisti vole reći 'negativnom stopom rasta BDP-a' (čitaj: pad) uz novih 10 milijardi kuna za oživljavanje gospodarstva.

Komentari




Još iz kategorije Komentar