Kancerogena korupcija i politička prostitucija
Tot: Kako su me gubernatorica Jaca i terijer Karamarko spriječili da održim konferenciju za medije
Kako je portal virovitica.net prvi objavio kolumnu „Gubernatorica Jaca nas je slagala i kada je rekla: "Kud Ivo tu i ja" No, do lipnja još ima vremena!" smatram potrebnim napisati par riječi i o posljedicama koje je izazvala ta kolumna. Nakon objavljivanja kolumne na virovitica net istu sam objavio i na pollitika.com, a potom je 24. svibnja osvanula i u tiskanom i portalskom izdanju Novog lista. Očigledno je da sam dirnuo u osinjak, jer mi se nakon tih objava uzbudio mobitel. Zastrašen do smrti odlučio sam sazvati konferenciju za tisak i s tim u vezi poslao poziv za konferenciju za medije sljedećeg sadržaja:
"Poštovani,
Pozivam Vas na konferenciju za medije koja će se održati na Markovom trgu, dana 26. svibnja 2011. godine u 09:00, pred zgradom vlade RH. Tema konferencije je sve očigledniji nastupi Jadranke Kosor po onoj narodnoj: "Što se babi htilo, to se babi snilo" Umjesto istine, režimski odani mediji skrivaju sliku katastrofalnog stanja u državi, ali nam zato svakodnevno repriziraju njene bajke i njena obmanjivanja hrvatske i međunarodne javnosti o izlasku iz recesije, borbi protiv mita, kriminala i korupcije, te o navodnim reformama u pravosuđu.
To nije nikakvo čudo kada se zna da Jadranka Kosor nije legalno i legitimno izabrana premijerka, već gubernatorica i namjesnica bande lopovske koju čine razni profiteri, gramzivci, nemoralne osobe, potrčkarala i aparatčiki interesnih skupina i lobija, koji svoje saborske mandate i ovlasti koje iz njih proizlaze, zlorabe služeći i štiteći mito, kriminal i korupciju. Hrvatska je postala talac osamdesetak pučista koji su svojim šapama u Saboru suspendirali i izvrgli ruglu temeljna načela demokracije. Stoga je očigledno da treba sve češće i jasnije ukazati na njenu zabludu i uvjerenja da državu čine ona i njeni poslušnici, pijuni i klimavci koji joj svojim rukama osiguravaju gubernatorski tron, a ne narod koji opljačkan i obespravljen stenje pod jarmom vlasti koja je postala sama sebi svrha.
Nakon što sam u više navrata javno obznanio svoje mišljenje o Jadranki Kosor i ostalim učesnicima kalvarije građanki i građana Hrvatske, želim osobno i sa mjesta s kojeg djeluje gubernatorica iz Banskih dvora, ukazati i podastrijeti joj dokaze da je pravosuđe bilo i ostala močvara u kojoj kadrovira politička oligarhija koja štiti svoje, a ne narodne interese, i to pretežno iz redova HDZ-a, stranke koja je imala najviše koristi od pljačke obiteljskog srebra. To sve nebi bilo moguće da sama gubernatorica nema svoje prste duboko umočene u pekmezu. Prste koji su ostavili traga i na registru hrvatskih branitelja i na gotovo svim aferama njenog prijatelja i mentora Ive Sanadera.
Dao sam i par linkova:
http://pollitika.com/sjetimo-se-gubernatorica-jaca-nas-je-slagala-i-kada...http://www.virovitica.net/gubernatorica-jaca-nas-je-slagala-i-kada-je-re...
http://novine.novilist.hr/Default.asp?
A evo kako su Jaca i njen terijer Karamarko reagirali na najavu konferencije za medije:
Negdje iza osam sati polako sam se uspeo do Markovog trga i zaustavio na uglu preko puta crkve Svetog Marka. Lijepo vrijeme, već pomalo vruće, a ja star, 130 kila i bez kondicije ostao bez daha. Još se nisam ni otpuhao od napora, pumpa mi na 333, a jedan bađa očigledno šef odbora za doček mi kaže:
Vi stigli.
Ja njemu: Evo jesam.
On će ti meni: Malo ste uranili.
Ja ti njemu: Pa polako s noge na nogu, nedostatak kondicije, a i godine su tu.
Istog trenutka neki režiser iz kombija naredio snimanje svih kadrova mog dočeka i vidim ja snimatelj upali kameru. Nasmiješim mu se i skoro sam htio mahnuti u kameru, ali se u zadnji tren sjetim one Šeki pazi snima se, te se uozbiljim. Neznam dali je to zbog toga što mi se možda smrkao pogled, ali odjednom iz kombija i odnekud sa strane iziđoše jake snage MUP-a. Dok polako prestajem dahtati kao progonjeni čuko šef odbora za doček i ostali nazočni me mjere od glave do pete. Iako mi režiser o tom scenariju nije rekao ni riječi, dijalog sa šefom odbora za doček krenu dalje:
On će ti meni: Molim Vašu osobnu iskaznicu,
Ja ti njemu: Samo malo da se otpušem!
On će ti meni: Samo polako
Ja ti njemu: Nešto su godine, zdravlje a i nemam kondicije.
On će ti meni: Nema problema, imate vremena.
Ja ti njemu: Znam, znam, konferencija je tek u 09:00.
On će ti meni: Nećete moći održati konferenciju
Ja ti njemu: Hoću, hoću, jedino da me silom u tome spriječite
On će ti meni: Nećete moći pred zgradu vlade.
Ja ti njemu: Dobro vidjeti ćemo kada dođu novinari.
Vidim ja, nešto mi je šef odbora smeten, vidim ja nezna da me režiser nije obavijestio da bi ja onako grdoban sa 130 kila valjda trebao nastupati kao Rambo, pa ode do režisera da ga upita što mu je činiti. Lagano bi on da sam se ja ponašao po njihovoj zamisli i želji, pa ono onako policija trenira strogoću, kršenje javnog reda i mira, pružanje otpora, primjena sile represivnog aparata, pa marica i ostale cake koje smo već imali prilike vidjeti, ali kod mene to nebude išlo jer ja nisam došao prosvjedovati, već sam došao održati konferenciju za medije.
Tu zbunjenost šefa protokola koristim kao priliku da popričam s nekolicinom policajaca i informiram se kako je to moguće da jake policijske snage štite narodne zastupnike od vlastitog naroda. Uglavnom odgovori se svode na to da dečki rade svoj posao, što me nimalo ne uznemirava, jer ja naučio da u demokraciji vrijedi ona krilatica „policija tvoj prijatelj i pomoćnik". Inače i nakon ovog hapšenja i privođenja ne prestajem vjerovati u tu krilaticu, jer dečki su samo radili svoj posao. Problem je upravo u temi moje konferencije za tisak: Gubernatorici Jaci i njenim terijerima.
Nakon što su očigledno na brzake promijenili scenarij, šef odbora za doček se vraća s novim instrukcijama. On će ti meni nešto u smislu hoću li ja pružati otpor, a ja ti njemu odvratim da nisam nasilan i da poštujem policiju i represivni aparat čak i onda kada radi prljavi posao za bandu lopovsku.
U međuvremenu izgleda da sam opako uznemirio jake snage MUP-a jer im u pomoć dođoše još dva policajca s vozilom. Nakon još desetak verbalnih uvjeravanja šefa odbora za doček i moje magareće ustrajnosti da održim konferenciju, padoše i prve prijetnje o uhićenju i privođenju na informativni razgovor. Kako mi ni to nije diglo adrenalin i postiglo željeni efekt potreban za primjenu sile, šef odbora za doček me lijepo zamoli, a ja na ponos svojih roditelja i kućnog odgoja se lijepo pozdravim s nazočnima i odjezdih na višu razinu obavljanja informativnog razgovora.
Pri ulasku u policijski auto policajac mi je ljubazno otvorio vrata i prije nego ih je zatvorio upita me, imam li i nosim li sa sobom opasnih stvari. Imam, imam odgovorio sam mu, imam riječi koje sam spreman javno iznijeti u javnost. To moćno oružje, ili istina o bandi lopovskoj pod žezlom gubernatorice Jace je upravo razlog zašto su me gubernatorica Jaca i njen terijer Karamarko spriječili da na Markovom trgu održim konferenciju za medije.
Sve vrijeme mi je bila dozvoljena upotreba telefona. Vozilom sam prevezen u I PP Zagreb gdje je nakon desetak minuta službenik u civilu obavio razgovor u kojem osim svojih osobnih podataka i namjere da održim konferenciju za javne medije, nisam ništa drugo želio izjaviti. Tražio sam da me se pusti da održim najavljenu konferenciju, Nekih desetak minuta prije 10:00 mi je rečeno da će me policijsko vozilo odvesti na Markov trg. No kako se je sve odužilo, kao što je očigledno bilo planirano, tj. vjerojatno su i novinari napustili Markov trg i mjesto policijskog nasilja nad slobodom govor, zahvalio sam se na ponudi da me se vrati na mjesto zločina.
Postupak u I PP je bio korektan i profesionalan, jer na kraju krajeva službenik je samo imao zadatak da me zadrži dok novinari očigledno ne napuste mjesto zakazane konferencije za medije. Ono što je posebno zanimljivo je da unatoč započetom vođenju zapisnika i registracije mojih podataka i izjave da je to sve što želim reči, zapisnik nije završen niti je traženo da ga potpišem, što je očigledni dokaz da je policija postupala protivno svojim ovlastima, što na kraju krajeva nije iznimka, već ustaljeno pravilo kada politika, pogotovo ona bande lopovske, zlorabi policiju u obračunu sa svojim kritičarima.
Zanimljivo je da nisu reagirali ni mediji, što nije čudno, već samo novi dokaz onog priznanja Ace Stankovića „veži konja gdje ti gazda kaže", a ovdje su gazde po ustaljenoj praksi pogodovale gubernatorici Jaci i postupale po onoj što nije u novinama, nije se ni dogodilo. Naravno čast iznimkama, koje zbog spriječenosti nisam u stanju imenovati.
Ono što je posebno žalosno je da ni takozvana oporba koja je o svemu bila obaviještena nije reagirala. Ili je to dokaz da Hrvatska nema oporbu, već samo političke profitere iklimavce duvaju u istu tikvu s gubernatoricom Jacom!?
