Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Poljoprivreda

Tisuće hrvatskih poljoprivrednika uzgajat će bob i krumpir za tvornicu Nutris.tech™ u Novom Senkovcu

  Goran Gazdek           18.04.2022.         2990 pogleda
Tisuće hrvatskih poljoprivrednika uzgajat će bob i krumpir za tvornicu Nutris.tech™ u Novom Senkovcu

Na mjestu propale svinjogojske farme u Novom Senkovcu, osam kilometara od Slatine, prošle je godine sagrađena suvremena tvornica za preradu boba i krumpira Nutris.tech™ koja u proizvodnji visokokvalitetnih sastojaka biljnog podrijetla primjenjuje inovativnu tehnologiju temeljenu na principima kružnog gospodarstva. Jedina je to hibridna tvornica u Europi za preradu ove dvije kulture u čijim će postrojenjima nastajati iznimno kvalitetni, zdravi i nutritivno bogati proizvodi.

Probni rad započeo je u studenom kada su prerađene prve količine krumpira i završio početni proces proizvodnje škroba nakon čega je pokusno prerađen i bob, u potpunosti uzgojen na hrvatskim poljima. U vrijeme našeg posjeta odvijali su se završni radovi u tvorničkom krugu i na zgradi, a unutar pogona finalizirano je uvođenje sustava upravljanja kontrolom kvalitete i sigurnosti hrane. Svečano otvaranje bit će upriličeno u utorak 26.  travnja.

Ideja i vizija o pokretanju proizvodnje biljnog proteina temelji se na činjenici da Hrvatska ima suficit u proizvodnji gotovo svih ratarskih kultura čijim izvozom opskrbljujemo industrije inozemnih tržišta.

„Naša polja su ekološki čista i možemo proizvoditi te izvoziti kvalitetne sirovine, a s obzirom na to da je proizvodnja boba na poljima kontinentalne Hrvatske desetljećima bila zapostavljena, isto smo odlučili iskoristiti kao prednost te započeti sa sadnjom i obradom boba i krumpira - ratarskih kultura iznimno bogatih škrobom i proteinima. Godišnja razina potražnje za biljnim proteinima na globalnoj razini raste dvoznamenkastim stopama, a proteinski izolati koje proizvodimo, temelj su zdravoj prehrani baziranoj na alternativnim izvorima, koja postaje sve aktualnija“, napominju u NutriSu.

U tvornici je ekipiran tim sastavljen od prehrambenih tehnologa, operatera, električara i mehatroničara, a svečano otvaranje upiličit će se U punom kapacitetu zapošljava će oko 60 radnika raspoređenih u tri smjene. Zaposlenici se traže i u izvozno orijentiranoj industriji te popratnim ekonomskim djelatnostima, što za slatinski kraj omogućava stvaranje gotovo 150 novih radnih mjesta.

Uz proizvodni pogon u izgradnji je i inovacijsko-tehnološki projekt NUTRIS.park, u čijem će fokusu biti razvoj i proizvodnja inovativne, zdrave i ukusne hrane biljnog podrijetla. Njime se želi objediniti sve procese, od istraživanja i razvoja do industrijske proizvodnje, a posjetiteljima pružiti edukativne sadržaje i mogućnost sudjelovanja u raznim društveno korisnim aktivnostima. Cijeli kompleks proteže se na 42 hektara što omogućuje razvoj lokacije sukladno dugoročnim strateškim planovima.

Konstatiramo kako je to lijepo zamišljeno i podsjećamo na iseljavanje i kronični nedostatak radne snage u proteklih nekoliko godina, pogotovo u Slavoniji. „Izazov radne snage je uvijek prisutan, to je svima jasno. Tvornica je jednim dijelom automatizirana i nema toliko ljudskog rada. Gledamo da to budu zaposlenici sa srednjom i višom stručnom spremom. Trebaju nam visokoobrazovni ljudi koji će znati upravljati s opremom i najnovijim tehnologijama koja u svijetu postoji i radili na održavanju i unaprjeđenju. Smatramo da hrvatska sveučilišta imaju odlične programe kroz koje grade izuzetno kvalitetne mlade ljude. Stvaranjem okruženja u kojem znanje, poštovanje, inovativnost i održivost čine okosnicu vrijednosti, mijenjamo industriju prehrane i predstavljamo novi, poboljšani koncept budućnosti. Vjerujemo da mladim perspektivnim osobama tako stvaramo iznimnu priliku za napredak“, kaže voditelj razvoja poslovanja NutriS Farma Mato Mrkalj.

Tvornica će poslovati principom kružne ekonomije s ciljem smanjenja otpada i povećanja upotrebe obnovljivih izvora energije. S HEP-om je potpisan ugovor o kupnji struje iz obnovljivih izvora, a u cilju energetske samoodrživosti, uz i na tvornicu će uskoro biti postavljeni i solarni kolektori. „U kružnoj ekonomiji cilj je da resursi i energija što duže kruže u zatvorenom modelu, stoga vodu koju koristimo u proizvodnji, na kraju proizvodnog procesa filtriramo te ponovno koristimo, a nusproizvod koji ostaje nakon ekstrakcije proteina iz boba koristimo kao gnojivo za nova polja“, objašnjavaju u NutriSu, uvjereni da će njihov primjer, kao model zelene budućnosti, motivirati i druge na održivo gospodare resursima i minimiziraju stvaranje otpada i onečišćenja.
Proizvodi nastali u Senkovcu predstavljaju brend izolata čistog proteina boba i krumpira te prirodnog škroba – NutriSmart. Bogati su nutritivnim karakteristikama, prilagođeni vegetarijancima i veganima, ne sadrže gluten ni alergene, a okus im je neutralan. Jedinstvenom metodom One In – All Out, patentiranom u suradnji partnerske tvrtke SiccaDania i Sveučilišta u Kopenhagenu, bob i krumpir se frakcioniraju i razdvajaju komponente - proteini, škrob i vlakna, koji se zatim pretvaraju u visokokvalitetne proizvode.

Mato Mrkalj i Andraja Žeravica

 

Tržište biljnih proteina jedno je od najbrže rastućih u svijetu. Europa uvozi više od 75 posto potreba proteina i tom podatku NutriS vidi svoju šansu konkurentnog dobavljača. Do sada je u ovu investiciju uloženo 220 milijuna kuna, ali se tu ne staje: u sljedeće dvije godine planiraju izgraditi pogon za proizvodnju topivih proteina i dijetalnih vlakana, povećati kapacitet skladišnog prostora te finalizirati implementaciju povećanja energetske učinkovitosti.

Za uzgoj boba potrebna su ph neutralna tla, stabilne vlažnosti i sjemenski sortiment prilagođen našem podneblju , a proces uzgoja gotovo je isti kao kod soje. Bob i soja dijele 95 posto sličnosti, a njenu cijenu koristi se kao osnova za utvrđivanje otkupne cijene boba. Dugogodišnja uzastopna sadnja soje na poljima iscrpila je minerale, smanjila se nutritivna vrijednost biljke i postala je manje otporna na bolesti i nametnike. „Rješenje problema iscrpljenih polja je preciznije praćenje plodoreda i sadnja novih kultura, a sadnjom boba postižu se višestruke prednosti. Bob svojim vretenastim korijenom rahli zemlju, a uz pomoć simbiotskih bakterija iz roda Rhizobium iz zraka fiksira do 120 kg dušika u tlo po hektaru. Fiksirani dušik sporo se otpušta u tlu, te ga sljedeća kultura kontinuirano koristi kao prirodno gnojivo. Bob tako smanjuje troškove gnojiva i mehanizacije potrebne za pripremu zemlje, a kulture koje rastu iza njega čini nutritivno bogatijima. Bob je izvrsna pretkultura za sve vrste uljarica i žitarica“, objašnjava Mrkalj.

Na probnim poljima NutriSovi stručnjaci testirali su različite sorte kako bi utvrdili koje će postići najveći prinos i najbolju kvalitetu na hladnoj i vlažnoj kontinentalnoj klimi. „Posijali smo sedam sorti boba, a zatim smo im u suradnji s Agronomskim fakultetom u Osijeku odredili kvalitetu i udio proteina. Nakon iznimno uspješne sjetve 2019. godine, u 2020. godini udeseterostručili smo količinu posijanog boba. Na 300 hektara polja posijali smo dvije sorte koje su u prethodnoj godini imale najveće prinose i testirali sedam novih sorti – četiri zimske i pet proljetnih“, kaže glavna tehnologinja Andreja Žeravica.

U 2019. godini s lokalnim poljoprivrednicima ugovoreno je sijanje 30 hektara probnih polja boba. Među njima se posebno istaknuo Siniša Hrgović iz Vaške koji je predanim radom i svakodnevnom suradnjom s agronomskom službom NutriSa na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu već prve godine pokusne proizvodnje ostvario iznadprosječan prinos.

„Prošle godine prinosi bili od 2,4 tone kod jarog boba koji je zbog posljedica suše bio desetkovan. Naglo sazrijevanje je odnijelo dio prinosa dok se ozimi, kojeg smo sijali prvi put pa ne mora biti pravilom, pokazao stabilnijim i otpornijim – prinos je bio preko četiri tone. O tom uzgoju kod nas ne zna nitko ništa, ali pratimo stranu literaturu. No, proizvodnja boba u Hrvatskoj i u sjevernim zemljama je apsolutno klimatski neusporediva i tu će sasvim sigurno trebati dobar odmak godina da se pronađe jedna ili više stabilnih sorti koje će jamčiti prinos od tri ili više tona. Drugi ciklus bi bio uvođenje proizvodnje sjemena u Hrvatskoj što će znatno pojeftiniti proizvodnju jer proizvesti sjeme u Hrvatskoj ili uvesti iz neke zemlje Europske unije nije isto.“, objašnjava Hrgović.

Siniša Hrgović

Za dobre rezultate, ističu naši sugovornici, potreba je bliska suradnja implementacije znanja u proizvodni proces. Cilj je da se usavršavanjem tehnologija prinosi boba po hektaru udvostruče čime bi ta kultura postala profitabilnija od soje. Prošle godine posijano je 300 hektara, ove godine nešto više od 2000. „Naš NUTRIS.farm tim svakodnevnim trudom širi mrežu proizvođača u kontinentalnoj Hrvatskoj, s kojima već sada ugovara integriranu proizvodnju boba i krumpira za sljedeće sezone. Cilj nam je stvoriti mrežu kvalitetnih integratora proizvodnje kojima je poljoprivreda primarna djelatnost i čijem bogatom znanju i iskustvu možemo doprinijeti svojom vrhunskom agronomskom i poslovnom podrškom. Suradnju subvencioniramo tvorničkim premijama na vjernost, na kvalitetu i na ekološku proizvodnju, a na taj način želimo dati dodatni financijski poticaj proizvođačima koji su nas prepoznali kao pravog partnera “, naglašava Mrkalj.

Sirovinsko područje prostire se od Karlovca u središnjoj Hrvatskoj do Bobote na istoku.Trenutno je u NutriS integrirano oko 250 poljoprivrednika. Pitamo kakva su iskustva s terena, što kažu proizvođači? „Ljudi su zadovoljni, ostaju s nama i povećavaju proizvodnju. Zadovoljni su i učinkom boba kao predkultura i još šire mrežu proizvođača svojim pričama o uzgoju boba“, odgovara Andreja Žeravica.

Ove sezone posijano je nešto više od dvije tisuće tri tisuće hektara jarog i ozimog boba.. Do 2025. godine u planu ugovoriti sjetvu 15.000 hektara boba i do tisuću hektara krumpira čime bi ostvarili stopostotnu pokrivenost domaćim sirovinama.

Bob je u Hrvatskoj uvršten u sustav proizvodno vezanih plaćanja. Uz dvije tisuće kuna osnovne potpore po hektaru, poljoprivrednici za prvih 20 hektara mogu ostvariti dodatnih 3.050 kn/ha.

Prošlogodišnji prinos industrijskog boba kretao se između 1500 do 4000 kila po hektaru. Velika većina integratora proizvodnje ostvarila je između 2500 do 2800. To bi bio i nekakav prosjek, ali mislim da je premali uzorak da bi nešto mogli utvrđivati. Po nekim našim internim kalkulacijama i onome što znamo o tehnologiji mislimo da bi tri tone po hektaru bio idealan prosječni prinos. Ako se obavi standardni agrotehnički postupak, on bio morao biti ostvariv bez obzira o kakvoj se zemlji i kakvom poljoprivredniku radi. Prinosa ima raznih, od tri do sedam tona po hektaru, ali nismo vidjeli svojim očima i ne možemo tvrditi da je to točno. Kupujemo certificirane sjemenske sorte iz Europe, držimo se deklaracija. Važan je prinos po hektaru, ali nam je puno važniji udio proteina.Surađujemo s poljoprivrednicima koji se time bave ozbiljno i profesionalno, koji nisu lovci na poticaje i koji ne rade kampanjski. Važno nam je da farmeri prepoznaju našu kvalitetu i inovativni pristup te jedinstvenu priliku za sudjelovanje u integriranom dobavnom lancu prehrambene industrije u Europi i svijetu.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda