Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Projekt Slavonija

Telegram: Italija EU milijardama pokreće renesansu svojih sela. Mi smo zapeli s promašenim Projektom Slavonija

  Irena Frlan Gašparović/Telegram           05.12.2022.         3113 pogleda
Telegram: Italija EU milijardama pokreće renesansu svojih sela. Mi smo zapeli s promašenim Projektom Slavonija

Kad se dijelio novac iz europskog postpandemijskog fonda, Italija je uzela sve što se moglo. I bespovratne milijarde – one koje ne treba vraćati – i jeftine zajmove koje će otplatiti po vrlo povoljnim kamatama. Više od četvrtine ukupnog iznosa koji je EU stavila na raspolaganje zemljama članicama otići će u Italiju. U naredne četiri godine Talijani bi, iz EU fonda za oporavak, u ekonomske i socijalne projekte trebali uložiti 191,5 milijardi eura. To je sedam godišnjih proračuna hrvatske države - piše Irena Frlan Gašparović na portalu Telegram.

Djelić tog iznosa Italija će usmjeriti na svojevrsni eksperiment koji bi se mogao pokazati ključnim i za ostatak Europe: kao i u Italiji, stanovništvo europskih država sve je starije, ljudi napuštaju manje sredine i sele u gradska središta s boljim pristupom javnim uslugama, poput škola i liječnika, i više šansi da nađu bolji posao. Regijama diljem Europe prijeti depopulacija.

EU novac za opstanak

Može li se taj trend preokrenuti relativno jednostavno – slijevanjem milijuna eura u jednu po jednu zajednicu? Odgovor na to pitanje stići će iz Italije koja europski novac usmjerava na pokušaj revitalizacije sela na rubu potpune demografske katastrofe. Za to izdvajaju ukupno milijardu eura, od čega će 420 milijuna eura biti investirano direktno u 21 mjestašce diljem Italije.

Svako od njih dobit će po 20 milijuna eura s ciljem da im se u narednim godinama pokuša osigurati demografska, socijalna i ekonomska egzistencija. EU novac za oporavak trebao bi poslužiti kao EU novac za opstanak.

U što će sve ulagati?

Ovaj ekonomsko-socijalni test privukao je značajnu medijsku pozornost. New York Times piše kako svotu od 20 milijuna eura – golem iznos za selo od svega 196 stanovnika – misle potrošiti u Livemmu, mjestašcu na sjeveru Italije.

Oko 360 tisuća eura uložit će u internetsku mrežu, za pola milijuna eura proširiti ponudu turističkog smještaja u starim kamenim kućama, s oko pet milijuna eura urediti nove biciklističke staze, za starije stanovnike nabaviti narukvice koje prate njihove vitalne funkcije – jer jedini liječnik u selu upravo ide u mirovinu…

U Calasciu (na fotografiji, u krugu), u središnjoj Italiji, imaju planove za difuzni hotel, muzej, galeriju, zatim obnoviti lokalni dvorac, a napuštene kuće pretvoriti u prostore za start-upove. Tristotinjak kilometara prema sjeverozapadu, u Trevinanu nadaju se da mjestašce od svega 142 stanovnika mogu transformirati u centar koji će privlačiti studente i istraživače, osobito u području arheologije i geologije.

 

Nisu svi oduševljeni

Projekt talijanskih vlasti ima i kritičara. S jedne strane, nezadovoljni su bili načelnici mjesta koja su ispala iz konkurencije. Žalili su se da je 20 milijuna eura po selu previše i da je trebalo manje iznose podijeliti na više korisnika. Nadalje, postavlja se (utemeljeno) pitanje mogu li male zajednice u limitiranom vremenu od četiri godine doista iskoristiti sav taj novac. Uz to, kritičari smatraju da se na ovaj način uopće ne može riješiti dugogodišnji problem depopulacije i starenja stanovništva, čak i ako bude kratkoročnog efekta.

U svakom slučaju, talijanski projekt bit će poučan – a ako uspije, i inspirativan – za europske države koje se nose sa sličnim problemima. Kao što je, na primjer, Hrvatska koja je, prema popisu stanovništva, u zadnjih deset godina izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika. Već letimičan pogled na statističke podatke navodi na ciničan zaključak da su talijanski Livemmo i Trevinano, kad se uspoređuju s nekim mjestima po Hrvatskoj, gusto naseljeni.

Bizarne HDZ-ove mjere

Razne HDZ-ove Vlade, uključujući i ovu aktualnu, planirale su doskočiti demografskim problemima čudnovatim mjerama – poput dijeljenja novčanih poticaja ljudima koji bi se htjeli vratiti u Hrvatsku ili preseliti u slabije naseljene dijelove zemlje, za koju je od starta bilo jasno da nema šanse za epohalni uspjeh.

Oslanjali su se povremeno i na europski novac, na primjer za tzv. Projekt Slavonija. No, jedan od najrazvikanijih projekata Vlade Andreja Plenkovića, koji je trebao usmjeriti milijarde na demografski, socijalni i ekonomski preporod tog dijela Hrvatske, ima niz problematičnih točaka.

Od toga kako su u projektu završile prastare investicije, iz vremena prije Plenkovićevog ulaska u Banske dvore, do već čuvene epizode s ulaganjem na Jadranskom, umjesto na Panonskom moru. Najveći problem je, međutim, što nije polučio nikakav efekt. Dapače, pet slavonskih županija danas ima 136 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina. Hrvatski slučaj, očito, može biti poučan za Italiju. Inspirativan? Baš i ne.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Projekt Slavonija