Svjetski tjedan demencije: SeneCura predstavlja svoj pristup u radu s pacijentima oboljelim od Alzheimera i ostalih demencija

SeneCura Hrvatska povodom Svjetskog tjedna demencije od 18. do 24. rujna te Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 21. rujna, predstavlja svoj pristup u radu s pacijentima oboljelim od ovih bolesti. Posebnu pažnju u svom radu pridaju osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija te kontinuirano razvijaju vlastite radne terapije ili se priključuju aktivnostima koje pomažu u radu s takvim pacijentima. Demencija uzrokuje promjene na mozgu, koje u početku izazivaju blage probleme s pamćenjem, a mogu ostati neprimijećeni godinama. U kasnijim fazama stanja, pacijenti možda neće moći razgovarati s okolinom ili se neće činiti svjesnima stvari koje se oko njih događaju. Za ovu podmuklu bolest nema lijeka, ali istraživanja o novim tretmanima, ranom otkrivanju i raznim oblicima terapija pružaju nadu za kvalitetniji život takvih pacijenata.

U SeneCura domovima za njegu starijih osoba, osobe s demencijom pronalaze životno okruženje koje je optimalno prilagođeno njihovim potrebama, koje im omogućuje revitalizaciju te stavlja njihove osjećaje u prvi plan i tako pruža kvalitetan život unatoč bolesti. „Imajući u vidu osobnu životnu povijest pacijenata, SeneCura za takve korisnike pokušava osmisliti što prilagođeniji proces njege. Cilj je osnažiti identitet starijih osoba. Kod takvih pacijenata potiču se sposobnosti za koje se mislilo da su izgubljene. Pojedinačni razgovori, osjetilne vježbe ili trening orijentacije. Radi se i s poticanjem pamćenja uz glazbu, mirise i slike, što pomaže u ponovnom otkrivanju i promicanju vještina za koje se vjerovalo da su kod pacijenata iščeznule“, naglasila je Jasna Krijan, regionalna direktorica SeneCura domova za starije i nemoćne u Koruškoj, Austriji i operativna direktorica za SeneCura Hrvatsku.

Terapija glazbom

U SeneCura domu za starije, na odjelu demencije, u radu s korisnicima koristimo i ostale metode poput terapije dosjećanja tj. reminiscencije. Metodom dosjećanja se daju poticaji kojima se pacijente pokušava potaknuti na njihova sjećanja ili se stvaraju tzv. dosjećanja. Primijećeno je kod osoba s demencijom koje su bile smještene u ustanove odgovarajućeg tipa, senzorna deprivacija i usamljenost mogu dovesti do neadekvatnog ponašanja, a to može biti prevenirano odgovarajućim senzornim stimulacijama, različitim aktivnostima i socijalnim kontaktima. Jedna od terapija koja se preporučuje u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije je upravo poticanje dosjećanja (ili reminiscencije), kojim stimuliramo korisnike na sjećanja iz prošlosti ili prenosimo naša sjećanja korisnicima.

Svrha ovakve terapije je jačanje identiteta i osnaživanje starijih osoba. Ovaj postupak ima za cilj oživiti iskustva iz prošlosti, ona koja su pozitivna poput sjećanja na vjenčanje, rođenje djeteta, ljubav, sreću ili izlete. Terapija reminiscencije pomaže doživljaju blagostanja, a spada u metodu kognitivne stimulacije. U okviru terapije reminiscencijom surađujemo s Tiflološkim muzejom, koji je kod nas odradio radionicu pričanja priča. U svrhu radionice prezentirana je slika Vjekoslava Karasa „Djed i unuk“, koja je predstavljena korisnicima doma. Nakon predstavljanja slike, SeneCura korisnici su pričali i analizirali detalje koje su uočili na slici te zajedno slagali puzzle s motivom te iste te slike.

Terapija reminiscencije

Jedna od metoda koja se može koristiti u radu s oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih demencija je glazbena terapija, koja se fokusira na načine poboljšanja kvalitete života pacijenata. Glazba nudi niz dobrobiti za pacijente u različitim stadijima bolesti, a studije pokazuju da terapija glazbom poboljšava fokus pacijenata, poboljšava njihovu sposobnost komunikacije s onima koji su im bliski te može smanjiti njihovu ovisnost o psihijatrijskim lijekovima. Vidljiva promjena često se događa kada dementni pacijenti čuju glazbu. Mnogi živnu i ponovno se zainteresiraju za svoju okolinu.

Nakon što čuju glazbu, zapjevaju, zaplešu ili zapljeskaju rukama. Njihove reakcije na ritam zaobilaze tipičan proces odgovora koji nastaju u mozgu. Mozak izravno reagira na glazbu pljeskom, njihanjem ili pjevušenjem. Bolesnicima u ranim stadijima bolesti može biti od koristi izlazak na ples ili koncert. Promjene u mozgu mogu utjecati na njihovu percepciju glazbe. Sviranje nekog instrumenta moglo bi biti ugodno za one koji su ga nekad svirali. Kako bolest napreduje, puštanje glazbe može poboljšati ravnotežu tijekom hodanja. Glazba se također može koristiti za poboljšanje raspoloženja kod osoba s Alzheimerom, dok umirujuća glazba često pomaže kod problema s uspavljivanjem.

U kasnijim fazama, omiljena glazbena djela mogu potaknuti pamćenje osobe kada raspravlja o prošlim događajima. Glazba često motivira pacijente s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću da sudjeluju u vježbanju. Opuštajuća glazba također umiruje i pruža udobnost.Zbog dobrobiti koju glazba ima na osobe oboljele od demencije SeneCura Hrvatska je u suradnji s Glazbenom školom Zlatka Grgoševića i Srednjom medicinskom školom pokrenula projekt kroz koji organizira odlaske korisnika na koncerte u glazbenu školu, gdje starije osobe imaju priliku vježbati uz glazbu i družiti se s učenicima. Mladi naraštaji glazbene škole tim putem svoja znanja dijele s korisnicima doma, a zajedničkim druženjem značajno se doprinosi međugeneracijskoj solidarnosti koja promiče društvenu koheziju i olakšava prijenos iskustva i vještina, kao i socijalnu uključenost osoba starije životne dobi.

Osim toga SeneCura Hrvatska priključuje se i raznim projektima usmjerenim na rad s osobama oboljelim od demencije. Jedan od takvih projekata je akcija „Isprepletimo ruke“, koju je pokrenula Udruga i Dnevni centar Ozana za mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Akciji „Isprepletimo ruke“, koja je pokrenuta tijekom prošle godine, otvoreno se priključuju svi zainteresirani, koji se okupljaju oko projekta Štrikeraj Café. Projekt „Isprepletimo ruke“ usmjeren je ka osobama s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, koje putem terapije pletenja i kukičanja rukavića (tzv. „twiddle muffs“) umanjuju stres, opuštaju se, okupiraju i umiruju, ali i stimuliraju motoriku i spoznaju.

SeneCura Hrvatska priključila se navedenom projektu u sklopu kojeg korisnici SeneCura domova za starije aktivno izrađuju rukaviće jer pletenje i kukičanjepridonosi smirenju i stimulaciji korisnika, a sam proces izrade rukavića je značajan jer ima pozitivne efekte poput bolje socijalne uključenost te terapijske učinke koje pruža aktivnost pletenja na fiziološkoj, neurološkoj, psihološkoj i razini ponašanja, što potvrđuju i najnovija istraživanja.