Najomiljeniji među svim Hrvatima su Slavonci, pokazali su u subotu objavljeni rezultati ankete Večernjeg lista u sklopu istraživanja u kojem se pokušalo otkriti što Hrvati misle jedni o drugima. Protiv Slavonaca gotovo nitko nema ništa, a postoci podrške vrlo su visoki, od 70 do 80 posto. Slavonce mnogi smatraju dobrodušnima, ljudima koji vole dobro jesti i veseliti se. Osim toga, njihov govor je razumljiv svima, dok se Zagorci i Dalmatinci ne mogu baš lako razumjeti, komentira mr. Zoran Malenica sociolog s Pravog fakulteta u Splitu. Posebnost je što je među današnjim Slavoncima mnogo ljudi podrijetlom iz Hercegovine, koji su se uklopili u mentalitet kraja u kojem žive, kao da ljudi presađeni s kamena u ravnicu postaju mekši i prihvatljiviji drugima.
No iako su, prema istraživanju GfK Slavonci među najtolerantnijima prema svim drugim narodima - Srbima, Slovencima, Crnogorcima i Bošnjacima – unatoč tome što su mnogo pretrpjeli za vrijeme rata. Slavonci ne vole previše Zagrepčane.
Povezao bih to s Glavaševim djelovanjem, koji je artikulirao osjećaj Slavonaca da ih Zagreb eksploatira – kaže mr. Malenica, dodajući kako je Slavonija zaista u teškoj situaciji: nezaposlenost je veća nego drugdje, a mladi ljudi i stručnjaci bježe od malih plaća i turobne atmosfere.
To upućuje na potencijalno veći sukob i nesnošljivost od onih između regija, na sukob između periferije i centra. Visok stupanj centralizacije jedan je od najvećih problema Hrvatske. Ako se tako nastavi, jačat će sukob periferija-centar i različiti oblici političkog regionalizma, za razliku od Europe gdje se razvija prekogranična suradnja kaže prof. dr. Boris Banovac, sociolog s Pravnog fakulteta u Rijeci, a mr. Malenica ističe kako ni deset godina nakon rata Hrvatska nema djelotvoran program regionalnog razvoja, čak ni u konceptu. Ina zarađuje u cijeloj Hrvatskoj, a porez plaća samo u Zagrebu. To je samo sitna ilustracija svega onoga o čemu se uopće ne govori, a životno je važno za sve izvan Zagreba kaže mr. Malenica.
